Beograd je u posljednjih nekoliko sedmica bio domaćin čak devet akcija dobrovoljnog darivanja krvi, ali je li to zaista razlog za slavlje? Ukupno je prikupljeno samo 262 jedinice krvi, što daje prosjek nešto više od 29 jedinica po akciji. Je li to dovoljno za grad od skoro dva miliona stanovnika?
Akcije su organizovane u općinama Stari Grad, Zvezdara, Palilula, Novi Beograd, Barajevo, Zemun i Obrenovac, a specijalni autobus Crvenog krsta grada Beograda bio je centralno mjesto za prikupljanje. Sekretarijat za zdravstvo ističe da je takva podrška javnosti i partnera dokaz da briga o zdravlju sugrađana postaje prepoznatljivija, ali je li to zaista tako?
U svijetu gdje je krv često životna potreba, 262 jedinice za devet akcija zvuči kao kap u moru. Jesu li građani Beograda zaista spremni odazvati se pozivu za pomoć? Ili je ovo samo još jedna u nizu formalnosti koje se odrađuju bez pravog odjeka u društvu?
Ova brojka baca sjenu na humanost našeg društva, jer je krv neophodna za hitne slučajeve, operacije i liječenje hroničnih bolesti. Svaka jedinica krvi može spasiti tri života, što znači da je ovih 262 jedinice potencijalno spasilo preko 700 života. Ali, je li to dovoljno?
Ako se nastavi ovim tempom, kako će zdravstveni sistem osigurati dovoljne zalihe krvi? Je li vrijeme da se ozbiljnije razmisli o podizanju svijesti i motivaciji građana da postanu redovni davaoci?
Ako imate šta reći o ovoj temi, bilo da ste dali krv ili ne, ili imate neki smiješan razlog zašto niste, slobodno ostavite komentar. Možda baš vaša priča pokrene lavinu!
Nemojte samo sjediti i gledati – krv je život, a život je u vašim rukama!
