Genocid u Srebrenici: Zašto Crna Gora i dalje oklijeva priznati i obilježiti 11. juli?
Može li se u 21. vijeku, u srcu Evrope, još uvijek oklijevati sa priznanjem i službenim obilježavanjem jednog od najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata? Tri nevladine organizacije u Crnoj Gori – Akcija ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje Anima – jasno kažu: NE! I zahtijevaju hitno utvrđivanje 11. jula kao službenog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Genocid koji Evropa ne smije zaboraviti
Između 11. i 19. jula 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske sistematski su ubili oko 8.000 nenaoružanih Bošnjaka, muškaraca i dječaka, u dobi od 14 do 70 godina. Među žrtvama je i beba rođena 13. jula iste godine, čije je tijelo ekshumirano iz masovne grobnice. Ovaj zločin pravno je utvrđen kao genocid od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog suda pravde (MSP) i brojnih nacionalnih sudova širom Evrope.
Zašto Crna Gora još nije službeno priznala ovaj dan?
Iako je Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine usvojila rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Crna Gora još uvijek nije formalno usvojila ovaj datum kao službeni Dan sjećanja. Čak je i Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici 17. juna 2021. godine, ali bez konkretnih koraka za institucionalno obilježavanje.
Šokantni podaci o negiranju genocida
Istraživanja CGO iz januara ove godine pokazuju da čak 18,5% građana Crne Gore negira da se genocid u Srebrenici uopće dogodio, dok je 16,5% suzdržano. Među mladima, oko 15% negira genocid, a 18,4% ne zna ili odbija odgovoriti na pitanje o genocidu. Ovo je alarmantan pokazatelj nedostatka informisanosti i senzibiliteta prema kulturi sjećanja.
Negiranje genocida nije samo neznanje – to je opasnost
Negiranje ili umanjivanje genocida nije samo pravno kažnjivo, već je i direktna uvreda žrtava i njihovih porodica. To je i prijetnja miru i stabilnosti u regionu. Kultura sjećanja i jasno distanciranje od ratnih zločina su temelj odgovornog društva koje poštuje vladavinu prava i ljudska prava.
Nevladine organizacije traže akciju – i to odmah!
HRA, CGO i Anima pozivaju nadležne institucije Crne Gore da hitno pokrenu proceduru za službeno proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Očekuju da se ovaj datum dostojanstveno obilježi u skladu s međunarodnim standardima i domaćim obavezama. To bi bila jasna poruka posvećenosti istini, pravdi i kulturi sjećanja.
Zašto je ovo važno za sve nas?
Službeno obilježavanje ovog dana ne bi samo odalo počast žrtvama i pružilo podršku preživjelima, već bi i pomoglo u borbi protiv opasnih narativa koji negiraju zločine. To je ključni korak ka obrazovanju mladih o opasnostima mržnje, nacionalizma i ratnih zločina, i ka obezbjeđivanju trajnog mira u regionu.
Zaključak: Crna Gora na raskrsnici istorije
Da li će Crna Gora pokazati hrabrost i dosljednost u odnosu na svoje međunarodne obaveze? Da li će konačno priznati i obilježiti 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici? Ili će nastaviti gurati glavu u pijesak dok se istina i pravda guraju pod tepih?
Ako imate mišljenje o tome, ili možda neki dobar vic o politici i sjećanju, slobodno ga podijelite – jer ovdje se ne radi samo o prošlosti, već o budućnosti svih nas.
