Srbija i gigafabrike baterija: budućnost ili iluzija?
Srbija je na rubu tehnološke revolucije koja bi je mogla pretvoriti u regionalni, pa čak i europski centar za proizvodnju baterija za električna vozila. Hoće li ta prilika biti iskorištena ili će ostati samo san?
Gigafabrike i litijska groznica
Projekt Jadar, koji je dobio status strateškog projekta EU, mogao bi Srbiju lansirati na vrh industrije električnih vozila. Sa bogatim nalazištem litija, Srbija ima priliku ne biti samo sirovinski dobavljač, već i proizvođač gotovih baterija.
Norveška je već otvorila gigafabriku LFP baterija s kapacitetom od 1 gigavat-sat godišnje, što je ekvivalentno proizvodnji oko 3 milijuna baterijskih ćelija. Srbija ima tvornicu Elevens u Subotici, prvu specijaliziranu tvornicu LFP baterija u Europi, i planira izgradnju još tri gigafabrike s ukupnim kapacitetom od 49 GWh.
Slovačka tvrtka Inobat potpisala je memorandum o izgradnji gigafabrike u Ćupriji, koja će proizvoditi baterije, reciklirati ih i razvijati rješenja za skladištenje energije.
Ekonomija i radna mjesta
Očekuje se da će formiranje lanca vrijednosti oko litija otvoriti oko 20.000 novih radnih mjesta i privući investicije vrijedne milijarde eura. Ovo bi moglo promijeniti ekonomsku sliku Srbije, podižući plaće i mirovine iznad prosjeka EU.
Ekološki izazovi i standardi EU
Međutim, nije sve tako jednostavno. Mnogi građani strahuju od posljedica po prirodu i zdravlje. Projekt Jadar mora ispuniti stroge EU standarde zaštite okoliša, uključujući ESG kriterije.
Od 1. veljače 2027., svaka baterija u EU mora imati digitalni putovnicu s informacijama o podrijetlu i utjecaju na okoliš, što znači da srpski litij mora biti potpuno usklađen s tim zahtjevima da bi mogao biti korišten na europskom tržištu.
Strateška prilika ili rizik?
Predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić jasno je poručila: Srbija može biti proizvođač i izvoznik baterija i tehnologija ili ostati ovisna o uvozu. Odluka je na državi i njezinim strateškim planovima.
Stručnjaci tvrde da Srbija može parirati gigafabricama u blizini Berlina i Francuskoj, koje su već u punom pogonu. Francuska, na primjer, ima svoj litijski rudnik Emilie sa statusom strateškog projekta EU.
Zaključak
Srbija ima sirovinu, znanje i potencijal da postane tehnološki lider u proizvodnji baterija za električna vozila. Ali, hoće li uspjeti balansirati između gospodarskog razvoja i zaštite okoliša? Hoće li ova prilika biti iskorištena ili će ostati samo još jedna neostvarena šansa?
Ako ste mislili da je litij samo još jedan mineral, razmislite ponovno – on je gorivo 21. stoljeća! A Srbija? Ili će skočiti na vlak budućnosti ili će ostati na stanici čekajući.
A vi, što mislite? Je li ovo prilika za Srbiju ili samo još jedna priča o propuštenim prilikama? Bacite komentar, zapalite raspravu ili samo nasmijte prijatelje ovom pričom o litijskoj groznici!
