Crna Gora u raljama uvozne ovisnosti: Zašto pola ulaganja ide u nekretnine, a realna ekonomija tone?
Crna Gora se nalazi u ozbiljnoj gospodarskoj krizi, a podaci Monstata i analiza ekonomskog stručnjaka Mirze Muleškovića otkrivaju zabrinjavajuću situaciju. Za svaki euro koji Crna Gora zaradi izvozom, potroši se gotovo sedam eura na uvoz robe! Da, dobro ste pročitali – sedam eura uvoza za svaki euro izvoza. Kako je došlo do ovoga i što nas čeka?
Uvoz nas guši, izvoz pada
Prema podacima Monstata, u prvih pet mjeseci ove godine robna razmjena dostigla je čak 1,9 milijardi eura, što je za 4% više nego prošle godine. No, izvoz je bio samo 300 milijuna eura, dok je uvoz vrtoglavih 1,6 milijardi eura – šest puta veći od izvoza! Pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 14,2%, što je još jedan znak da se situacija pogoršava.
Da stvar bude gora, očekuje se da će se negativni saldo dodatno povećati do kraja godine, jer će izvoz električne energije pasti zbog remonta termoelektrane. Dakle, ne samo da uvoz dominira, već i izvozne prilike slabe.
Investicije u nekretnine umjesto u realnu ekonomiju
Mulešković upozorava da je preko 50% investicija usmjereno u sektor nekretnina, dok samo 12,8% ide u realnu ekonomiju. Ovo je recept za katastrofu! Umjesto da se ulaže u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta, novac se gomila u nekretninama, što ne donosi dugoročni razvoj i ne smanjuje ovisnost o uvozu.
Zašto je to problem?
Crna Gora gotovo ništa ne proizvodi. To znači da se sve što građani i gospodarstvo potroše, mora uvoziti. Povećana potrošnja bez domaće proizvodnje vodi u još veći uvoz i rast trgovinskog deficita. To je kao da sipate vodu u posudu bez dna – novac odlazi, a ekonomija ne raste.
Tko su naši glavni trgovinski partneri?
Najveći dio izvoza ide u Srbiju, Švicarsku i Bosnu i Hercegovinu, dok se uvoz najviše vrši iz Srbije, Kine i Njemačke. Najveći dio izvoza čini električna energija, dok su uvozni artikli pretežno transportni uređaji, s automobilima na čelu.
Što nam preostaje?
Mulešković jasno kaže da bez diverzifikacije ekonomije, jačanja realnog sektora i otvaranja novih radnih mjesta, Crna Gora neće moći sanirati ovu situaciju. Investicije moraju biti usmjerene u proizvodnju, a ne u nekretnine. Bez toga, ovisnost o uvozu će samo rasti, a gospodarska budućnost će biti sve mračnija.
Zaključak: Budućnost ili propast?
Crna Gora se nalazi na raskrižju. Hoće li nastaviti trošiti više nego što zaradi i ulagati u nekretnine koje ne stvaraju vrijednost, ili će se okrenuti realnoj ekonomiji i proizvodnji? Odgovor na ovo pitanje odlučit će sudbinu cijele zemlje.
Ako imate neki svoj stav ili mislite da je ovo preuveličano, bacite komentar dolje – vidimo tko je optimist, a tko vidi crne oblake na horizontu!
