Dobrodošli u Desau, grad u kojem nacistički simboli nisu samo dio prošlosti, već svakodnevica! Kukasti križevi, Hitlerovi grafiti i nacističke parole šetaju ulicama istočne Njemačke kao da je vrijeme stalo u mračni period 30-ih godina prošlog stoljeća. Je li to šokantno ili samo alarmantno? Njemačke vlasti su zabrinute, a stručnjaci upozoravaju da se radikalizacija mladih u ovom području širi poput požara.
U Desauu, u pokrajini Sasko-Anhalt, desničarski ekstremizam i rasizam cvjetaju više nego ikada u posljednjih deset godina. Škole bilježe više slučajeva nego ikada prije, a mladi s desničarskim stavovima sve su radikalniji i organiziraniji. “Nacisti su postali pop fenomen”, kaže Lukas Joher iz organizacije Gegenpart, koja se bori protiv mržnje.
Kako je došlo do ovoga? Nakon ujedinjenja Njemačke, Desau je doživio ekonomski kolaps, masovnu nezaposlenost i egzodus mladih i obrazovanih. Iako je država uložila oko milijardu eura u obnovu gospodarstva, infrastrukture i kulture, mržnja i nasilje nisu nestali. Naprotiv, desničarski ekstremizam je ojačao.
Najstrašniji primjer je ubojstvo 39-godišnjeg Alberta Adriana u okrugu Roslau, samo zato što je bio crn. Nakon tog zločina, tadašnji kancelar Gerhard Schröder pozvao je građane na hrabrost protiv ekstremizma, ali problem je i dalje prisutan. Desničarski ekstremizam nije samo u Desauu, već i u mnogim drugim istočnonjemačkim gradovima.
Stručnjaci upozoravaju da mladi s desničarskim stavovima sve više radikaliziraju i udružuju se u dobro organizirane skupine koje počinju činiti zločine. Desničarska stranka AfD sada je druga najjača u Njemačkoj, a u istočnoj Njemačkoj čak prva. U srpnju 2023. godine, desničarski političar AfD-a, Laurens Notdurft, izabran je za gradonačelnika Desau-Roslaua. Održao je govor učenicima na obilježavanju 80 godina od oslobođenja Njemačke od nacističke tiranije, ali nije spomenuo njemačke ratne zločine i masovno ubojstvo Židova.
Notdurft je nekada bio član zabranjene neonacističke organizacije “Njemačka omladina odana domovini”, što je izazvalo kontroverze jer AfD službeno ne prima članove s neonacističkom prošlošću. Iako postoje hrabri građani, nastavnici i organizacije poput Gegenpart koje se bore protiv mržnje, situacija je i dalje ozbiljna.
Desau nije samo grad mržnje, već i grad borbe. Ljudi se ne predaju, bore se za svoj grad i za budućnost bez mržnje. Ali pitanje ostaje: koliko dugo će Njemačka tolerirati da nacistički simboli i ideologije ponovno izlaze iz sjene? Ako imate mišljenje, šalu ili samo želite reći što mislite, slobodno se uključite u razgovor. Ovaj problem nije samo njemački, on je svjetski – i vrijeme je da se svi zapitamo kamo idemo dalje.
