Srebrenica: 30 godina boli, poricanja i političkih igara
Uvod: Genocid koji svijet ne smije zaboraviti Točno prije 30 godina, u srpnju 1995., dogodio se jedan od najmračnijih zločina u suvremenoj povijesti Europe – genocid u Srebrenici. Više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka brutalno je ubijeno u zaštićenoj zoni UN-a, dok je međunarodna zajednica šutjela. Ovaj zločin nije samo rana Bosne i Hercegovine, već duboka moralna rana čovječanstva.
Politička igra negiranja i revizionizma Iako su međunarodni sudovi, uključujući Haški tribunal i Međunarodni sud pravde, jasno utvrdili da se radi o genocidu, negiranje ovog zločina i dalje je prisutno, osobito u političkim krugovima Srbije i Republike Srpske. Predsjednica srpske vlade Ana Brnabić tvrdi da u Srebrenici nije bilo genocida, već „užasan ratni zločin“, dok lideri Republike Srpske poput Milorada Dodika optužuju Njemačku za „satanizaciju“ Srba i tvrde da je rezolucija UN o Srebrenici politički motivirana.
Međunarodna zajednica i njena pasivnost Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, jasno su osudile genocid i usvojile rezolucije kojima se obvezuju da se ovakvi zločini nikada ne ponove. Međutim, međunarodna zajednica je desetljećima pokazivala pasivnost, što je, kako ističu mnogi, otvorilo vrata za poricanje i revizionizam. Generalni tajnik NATO-a Mark Rutte i predsjednik Francuske Emmanuel Macron naglašavaju da je Srebrenica trajna mrlja u kolektivnom sjećanju Europe i da je nužno čuvati istinu i pravdu.
Komemoracije i sjećanja Svake godine, u memorijalnom centru u Potočarima, održavaju se komemoracije kojima se odaje počast žrtvama. Ove godine, na 30. godišnjicu, sahranjeno je još sedam identificiranih žrtava, među kojima su i mladići od samo 19 godina. Predstavnici brojnih država, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru i međunarodnu zajednicu, prisustvovali su događaju, podsjećajući na važnost sjećanja i borbe protiv poricanja genocida.
Poruke iz regije: Od sućuti do negiranja Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je sućut obiteljima žrtava, ali je njegova izjava na engleskom jeziku izazvala različite reakcije. Dok Vučić poručuje da se genocid ne smije ponoviti, Ana Brnabić i dalje negira genocid, što dodatno komplicira odnose u regiji. S druge strane, lider Crne Gore Milo Đukanović jasno osuđuje negiranje genocida i upozorava na opasnost ponavljanja tragičnih događaja zbog nepoštivanja pravde i istine.
Zašto je važno ne zaboraviti? Srebrenica nije samo povijesni događaj; to je opomena za cijelo čovječanstvo. Kada svijet šuti ili relativizira ovakve zločine, svi postajemo suučesnici. Majke koje su svoje sinove slale u sigurnu zonu, a zapravo ih slale u smrt, desetljećima čekaju pravdu i istinu.
Zaključak: Borba za istinu i pravdu traje Iako je prošlo 30 godina, borba za priznavanje genocida i pravdu za žrtve nije završena. Političke igre, revizionizam i negiranje i dalje postoje, ali se istina neumorno ponavlja na komemoracijama, u rezolucijama i u sjećanjima ljudi širom svijeta. Srebrenica nas podsjeća da civilizacija nije dana zauvijek – ona se mora braniti i graditi svakog dana.
A sad, dragi čitatelji, što vi mislite? Je li moguće da se istina o Srebrenici ikada u potpunosti prihvati u regiji? Ili ćemo i dalje gledati kako se povijest prepravlja? Bacite komentar, neka se čuje glas razuma i istine!
