Inteligencija djece: znanost koja šokira roditelje ili samo još jedna opsesija?
Roditelji diljem svijeta oduvijek su s nestrpljenjem iščekivali prve znakove inteligencije kod svoje djece. Bilo da je to bio osmijeh, mahanje, prepoznavanje poznatog lica ili čak gukanje, svaki mali znak bio je razlog za ponos i radost. Ali sada, znanost kaže da inteligenciju djece možemo predvidjeti već sa samo sedam mjeseci starosti! Je li to zaista moguće ili samo još jedan razlog za roditeljski stres?
Revolucionarno istraživanje iz Kolorada
Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado u Bolderu analizirali su višedesetljetne podatke o blizancima, prateći ih od sedam mjeseci starosti pa sve do tridesetih godina života. Cilj? Otkriti kako genetika i okolina utječu na razvoj inteligencije. Rezultati su zapanjujući: sposobnost da osoba postigne visoke rezultate na kognitivnim testovima može se naslutiti već u prvim mjesecima života.
Studija je pokazala da su genetski faktori sve izraženiji između sedme i šesnaeste godine, dok okolina igra ključnu ulogu u ranom djetinjstvu, naročito prije treće godine. Testovi su uključivali praćenje pažnje bebe, vrijeme gledanja novog predmeta, vokalizacije i raspoloženje, koristeći poznate razvojne skale.
Ali, inteligencija nije sudbina!
Iako genetika ima značajnu ulogu, stručnjaci naglašavaju da inteligencija nije fiksna. Djeca mogu napredovati i nadmašiti početne pokazatelje. Psihologinja dr Sara Daglas i pedijatrica dr Heder Gosnel savjetuju roditeljima da djeci pruže raznovrsna iskustva – upoznavanje različitih boja, tekstura, zvukova i ljudi stimulira mozak.
Također, preporučuju kvalitetno vrijeme provedeno zajedno, čitanje 20 minuta dnevno, redovite razgovore i igre. Ekrani? Preporuka je da se izbjegavaju do 18. mjeseca, a kasnije da se vrijeme i sadržaj pažljivo biraju.
Neravnomjeran razvoj je normalan
Roditelji, ne paničite ako vaše dijete ne pokazuje rane znakove inteligencije. Neravnomjeran razvoj je sasvim normalan, a kasniji razvoj govora ili kraći raspon pažnje ne moraju biti razlog za brigu. Većina djece sustigne vršnjake do četvrte ili sedme godine.
Što je s ostalim osobinama?
IQ nije jedini pokazatelj uspjeha u životu. Ljubaznost, empatija, iskrenost i sposobnost slušanja su jednako važne osobine koje testovi inteligencije ne mjere. Dr Daglas podsjeća da su ove osobine često važnije za kvalitetan život od samih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak: Znanost je tu, ali roditelji ne trebaju poludjeti!
Je li ovo istraživanje revolucionarno ili samo još jedan razlog za roditeljski pritisak? Možda malo oba. Ali jedno je sigurno – inteligencija se razvija, a roditelji imaju moć svojim pristupom i ljubavlju pomoći djeci da izrastu u pametne i dobre ljude.
A vi? Jeste li već testirali svoju bebu? Ili ste možda skeptični prema ovim tvrdnjama? Bacite komentar, da vidimo tko je za znanost, a tko za roditeljski instinkt! 😉
