Ukrajina na ivici očaja: Polovina građana pesimistična, dok Rusija i dalje udara dronovima i raketama
Sumorna stvarnost u Ukrajini
Skoro polovina Ukrajinaca, tačnije 47%, vjeruje da će njihova zemlja za deset godina biti razorena velikim odlivom stanovništva, a ne prosperitetna članica Evropske unije. Ovo je šokantni rezultat najnovijeg istraživanja Kijevskog međunarodnog instituta sociologije (KIIS), sprovedenog u maju i junu ove godine. Za poređenje, u decembru prošle godine, čak 57% Ukrajinaca je vjerovalo u prosperitet svoje zemlje u EU, dok je oktobra 2022. godine pesimistično bilo samo 5% građana.
Pad nade i realnost rata
Sociolozi ovaj porast pesimizma objašnjavaju gubitkom nade u američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je krajem prošle godine još uvijek bio percipiran kao potencijalni mirotvorac. Nakon njegovih prijateljskih razgovora sa Putinom i skandala u Ovalnom kabinetu sa Zelenskim, nade su se ugasile. Ipak, Ukrajinci i dalje odbijaju teritorijalne ustupke i vjeruju u jedinstvo zemlje, ne u podelu.
Ruski napadi ne prestaju
Dok Ukrajinci gube nadu, Rusija ne posustaje. Tokom noćnih napada, ruske snage su lansirale 26 krstarećih raketa i jurišnih dronova, od kojih je više od polovine iranske proizvodnje tipa Šahed. Napadi su ciljali civilnu infrastrukturu u Harkovskoj, Sumskoj, Lavovskoj oblasti i Bukovini, uključujući stambene objekte. Dvije osobe su poginule, a oko 20 je povrijeđeno. Ukrajinske snage protivvazdušne odbrane uspješno su uništile većinu raketa i dronova, ali tempo ruskih udara zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju međunarodne zajednice.
Poljska i NATO na oprezu
Poljska je zbog ruskih napada aktivirala svoje borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane, prateći situaciju u vazdušnom prostoru. Ruski napadi su se dogodili čak i daleko od linije fronta, u gradovima blizu granica sa Poljskom i Rumunijom, što dodatno podiže tenzije u regionu.
Ukrajinski kontraudar
Ukrajina nije bez odgovora. Nedavno su njeni dronovi pogodili ruske tvornice borbenih aviona i raketa u Moskovskoj i Tulskoj oblasti, izazivajući eksplozije i požare. Iako je u napadima jedna osoba poginula, Ukrajina nastavlja da koristi sve raspoložive resurse kako bi oslabila vojni potencijal Rusije i prisilila je na prekid agresije.
Šta dalje?
Dok Ukrajinci gube nadu u svijetlu budućnost, rat se nastavlja sa brutalnim intenzitetom. Rusija ne pokazuje znakove popuštanja, a međunarodna zajednica je pozvana da pojača sankcije i vojnu pomoć Ukrajini. Predsjednik Zelenski jasno poručuje: rat može stati samo snagom, a ne praznim obećanjima.
Da li iko uopšte sluša?
Dok se svijet okreće ka novim krizama, Ukrajinci ostaju zarobljeni u paklu rata i nesigurnosti. Da li će njihova zemlja ikada postati prosperitetna članica EU ili će biti razorena odlivom stanovništva? I dok se rakete i dronovi neprekidno spuštaju, pitanje je – ko će zaista platiti cijenu ovog sukoba?
Ako imate neki svoj stav ili mislite da je ovo previše crno-bijelo, bacite komentar dole. Možda zajedno pronađemo zrno nade ili bar dobar vic o svemu ovome. Jer, ako ne možemo da se smijemo, šta nam preostaje?
