Tesla – balkanski genije ili vječni predmet prepirki?
Nikola Tesla, čovjek čije ime danas krasi najpoznatije tehnološke brendove svijeta, i dalje je predmet žestokih rasprava na Balkanu. Da li je Tesla srpski, hrvatski, bosanski ili američki naučnik? Odgovor nije nimalo jednostavan, a regionalni rivaliteti samo dodatno komplikuju stvar.
Balkanski ponos ili vječni predmet svađa?
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne balkanske studije, ističe da je Tesla bio balkanski vizionar čiji utjecaj oblikuje svijet. Iako je proveo najplodnije godine u SAD-u, gdje je njegov genij procvjetao, njegovo naslijeđe duboko je ukorijenjeno u balkanskoj regiji. Srbija ga slavi kao nacionalnu ikonu, Hrvatska ga smatra svojim rođenim sinom, a Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Slovenija imaju škole i ulice koje nose njegovo ime.
Ali, umjesto da Tesla bude simbol jedinstva, on je često predmet rivalstava i pitanja “ko polaže pravo na Teslu?”. Bećirović smatra da bi regionalni lideri trebali fokusirati na to kako Teslino naslijeđe može poslužiti kao platforma za naučnu saradnju, obrazovnu razmjenu i tehnološki razvoj, umjesto na podjele.
Tesla kao simbol jedinstva i nauke
U eri polarizacije i fragmentacije, Tesla je rijetka figura koja može ujediniti ljude. Njegova životna priča nadilazi granice, etničke linije i ideologije. On poziva Balkan na redefinisanje saradnje ne samo u politici, već i u nauci i inovacijama.
Bećirović predlaže “Zajedničku Tesla inicijativu” – prekogranične istraživačke centre, inovacijske parkove i programe stipendiranja koji bi mogli postati model meke diplomatije i integracije vođene znanjem. To bi bio način da balkanske zemlje ne samo odaju počast Tesli, već i da započnu novo poglavlje saradnje u regiji kojoj je to očajnički potrebno.
Poruke za buduće generacije
Tesla je vjerovao u moć nauke iznad politike, u radoznalost i učenje kao motore napretka. Njegova poruka mladima je jasna: vjerujte u sebe, čak i kada vas drugi ne razumiju. Tesla je često bio odbačen i pogrešno shvaćen, ali nikada nije odustao od svojih ideja. Nije ga pokretalo bogatstvo ili slava, već želja da doprinese dobrobiti čovječanstva.
U svijetu koji se suočava s klimatskim promjenama, geopolitičkom nestabilnošću i tehnološkim previranjima, Tesla ostaje moralni kompas. Zamišljao je svijet u kojem bi slobodna energija i bežična komunikacija oslobađali ljudsku domišljatost, a ne ograničavali.
Tesla – američki san i globalni genije
Iako je Tesla proveo najkreativnije godine u SAD-u, gdje je njegov talenat procvjetao zahvaljujući otvorenosti američkog naučnog i preduzetničkog ekosistema, on je i dalje balkanski genije. Njegov doprinos globalnom napretku je neizbrisiv, a danas se slavi ne samo kao naučnik, već i kao kulturna ikona i simbol inovacija.
Zaključak: Tesla kao most, a ne zid
Umjesto da se prepiremo o tome čiji je Tesla, možda je vrijeme da ga vidimo kao zajednički jezik dijaloga, saradnje i inovacija. Proslava Teslinog rođendana ne treba biti samo nostalgično prisjećanje, već odskočna daska za međunarodna i regionalna partnerstva.
Uostalom, ako Tesla može ujediniti toliko različitih zemalja i naroda, možda i mi možemo naučiti nešto o zajedništvu. A vi, šta mislite – da li je Tesla više balkanski genije ili globalni heroj? Bacite komentar, možda zajedno pronađemo odgovor!
