Povratak vojnog roka u Hrvatskoj: Provokacija ili nužnost?

Hrvatska vraća vojni rok – i to ne bilo kakav, već skraćeni, ali skup!

Jeste li spremni ponovo obući vojne čizme? Hrvatska vlada odlučila je ponovo uvesti temeljno vojno osposobljavanje, poznatije kao vojni rok, koji je ukinut prije nekoliko godina. Ali, nije to samo običan povratak u prošlost – ovaj vojni rok će trajati kraće, ali će koštati državu oko 20 miliona eura! Da, dobro ste pročitali, 20 miliona eura za vojnu obuku mladih muškaraca.

Zašto se vraća vojni rok?

Potpredsjednik vlade i ministar odbrane Ivan Anušić objašnjava da je ovo prilagođavanje novim geopolitičkim okolnostima i potrebama. Ratovi se više ne vode kao prije 15 godina, a iskustvo iz Ukrajine pokazuje da vojska mora biti spremna i modernizirana. Vojni rok se vraća kao način da se motivišu mladi da se uključe u vojnu obuku, ali i da država ima rezervni sastav vojske do 55. godine života.

Koliko traje i ko će ići u vojsku?

Vojni rok će trajati dva mjeseca za one koji se odluče za vojnu obuku, dok će civilno služenje trajati četiri mjeseca i bit će rezervisano za one koji imaju priziv savjesti. Ova razlika u trajanju napravljena je da bi se motivisali mladi da izaberu vojnu obuku, a ne civilno služenje. Također, oni koji prođu vojnu obuku imat će prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, ali samo ako su bodovno izjednačeni sa ostalim kandidatima.

Sigurnost vojarni pod lupom

Nedavno je u Hrvatskoj zabilježen incident kada su tri pijana muškarca automobilom upala u vojarnu u Udbini i divljala po krugu vojarne. Ministar Anušić to je nazvao provokacijom i najavio da će biti uvedene nove mjere sigurnosti u vojsci. Ovo je samo jedan od primjera zašto je vojska u fokusu i zašto se vraća vojni rok – da bi se ojačala sigurnost i disciplina.

Koliko će to koštati?

Povratak vojnog roka nije jeftin – procjenjuje se da će temeljno vojno osposobljavanje koštati oko 20 miliona eura. To je ozbiljan izdatak za državni budžet, ali vlast smatra da je to neophodno ulaganje u sigurnost i odbranu zemlje. Izdvajanja za odbranu će se povećavati postepeno u narednih deset godina, a vojska planira modernizaciju i opremanje novim tehnologijama, uključujući bespilotne letjelice i sisteme protuzračne odbrane.

Diskriminacija ili motivacija?

Kritičari upozoravaju da će prednost pri zapošljavanju onima koji su prošli vojnu obuku biti diskriminatorska, posebno prema ženama i onima koji iz medicinskih razloga ne mogu služiti vojsku. Ministar Anušić tvrdi da to nije diskriminacija, već motivacija da se vojni rok popularizira i da se mladi odluče za vojnu obuku, jer će oni koji se stave na raspolaganje državi biti rezervni vojnici do 55. godine života.

Šta kažu mladi?

Još uvijek nije jasno kako će mladi reagovati na ovu obavezu. Studenti i mladi su već pokazali nezadovoljstvo, a incidenti poput upada u vojarnu samo dodatno komplikuju situaciju. Postavlja se pitanje da li je vraćanje vojnog roka korak unazad ili neophodan odgovor na savremene bezbjednosne izazove.

Zaključak

Hrvatska se vraća na staru praksu vojnog roka, ali u novom ruhu – kraćem trajanju, sa velikim troškovima i jasnim ciljem jačanja vojske i sigurnosti. Da li je ovo mudra odluka ili bacanje para? Da li će mladi prihvatiti ovu obavezu ili će se buntovati? I koliko će to uticati na društvo i ekonomiju? Ostavite svoje mišljenje, možda baš vi imate odgovor na ovo pitanje koje dijeli naciju!

A vi, da li biste vi odradili vojni rok? Ili ste već spremni da se bunite? Podijelite svoje misli, da vidimo ko je za, a ko protiv ove vojne avanture!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *