Platforme protiv dostavljača: Wolt i Volt u centru skandala!
U svijetu dostave hrane i paketa, gdje je brzina i fleksibilnost ključ, događa se prava drama! Dva giganta, Wolt i Volt, našli su se u centru pažnje zbog protesta dostavljača koji tvrde da su njihova prava ugrožena, a plate smanjene. Da li je ovo samo borba za bolje uslove rada ili pokušaj platformi da uštede na radnoj snazi? Pogledajmo bliže ovu vruću temu!
Protesti i zahtjevi dostavljača
Dostavljači Wolta u Hrvatskoj izašli su na ulice tražeći ravnopravan dijalog sa upravom. Njihovi zahtjevi? Bolji uslovi rada, kolektivno pregovaranje i prestanak diskriminacije. Optužuju kompaniju da smanjuje prihode i da ih zamjenjuje jeftinijom radnom snagom iz inostranstva. Slična situacija je i kod Volta, gdje su partneri dostave izrazili nezadovoljstvo zbog smanjenih plata i straha od zamjene radnika.
Odgovor kompanija: Fleksibilnost ili eksploatacija?
Wolt i Volt ne kriju da su spremni na dijalog, ali ističu da većina dostavljača cijeni fleksibilnost koju im nude. Nude različite modele rada: preko obrta, studentskih ugovora, agregatorskih firmi, pa čak i direktnog zaposlenja. Međutim, interes za direktno zaposlenje je nizak, što kompanije tumače kao potvrdu da dostavljači više vole fleksibilnost nego fiksne ugovore.
Ali, da li je fleksibilnost samo maska za loše uslove? Indijac Anurag, dostavljač Wolta u Hrvatskoj, radi po 16 sati dnevno, šest dana u sedmici, a mjesečno zaradi samo oko 400 eura. Odmor? Neplaćen. Ovo zvuči kao radnička eksploatacija u 21. vijeku!
Transparentnost i algoritmi: Ko vuče konce?
Kompanije se hvale transparentnošću algoritama koji određuju cijene dostave i podsticaje. Svaki dostavljač ima pristup anonimnom kanalu za prijavu problema. Ali, da li je to dovoljno? Kritičari tvrde da algoritmi često favorizuju kompanije, dok radnici ostaju na tankom ledu, bez sigurnosti i prava.
Šta je rješenje?
Sastanci su zakazani, dijalog je otvoren, ali prava promjena još nije na vidiku. Da li će dostavljači uspjeti izboriti se za bolje uslove ili će platforme nastaviti tretirati ih kao potrošni materijal? Ovo je pitanje koje muči ne samo Hrvatsku i Srbiju, već cijeli region.
Zaključak: Digitalna revolucija ili digitalna eksploatacija?
Dok uživamo u brzini i udobnosti naručivanja hrane preko aplikacija, ne smijemo zaboraviti one koji stoje iza ekrana i to dostavljaju. Da li je ovo budućnost rada – fleksibilnost ili ropstvo? Komentarišite, smijte se, ljutite, ali ne ostajte tihi. Jer, ko zna, možda baš vaša poruka pokrene pravu revoluciju!
Ovaj tekst sastavljen je isključivo na osnovu dostupnih informacija iz relevantnih izvora, bez izmišljanja ili dodavanja neprovjerenih podataka.
