Platforme protiv dostavljača: Wolt i Volt u središtu skandala!
U svijetu dostave hrane i paketa, gdje je brzina i fleksibilnost ključ, događa se prava drama! Dva giganta, Wolt i Volt, našli su se u centru pažnje zbog prosvjeda dostavljača koji tvrde da su njihova prava ugrožena, a plaće smanjene. Je li ovo samo borba za bolje uvjete rada ili pokušaj platformi da uštede na radnoj snazi? Pogledajmo bliže ovu vruću temu!
Prosvjedi i zahtjevi dostavljača
Dostavljači Wolta u Hrvatskoj izašli su na ulice tražeći ravnopravan dijalog s upravom. Njihovi zahtjevi? Bolji uvjeti rada, kolektivno pregovaranje i prestanak diskriminacije. Optužuju tvrtku da smanjuje prihode i da ih zamjenjuje jeftinijom radnom snagom iz inozemstva. Slična situacija je i kod Volta, gdje su partneri dostave izrazili nezadovoljstvo zbog smanjenih plaća i straha od zamjene radnika.
Odgovor tvrtki: Fleksibilnost ili eksploatacija?
Wolt i Volt ne skrivaju da su spremni na dijalog, ali ističu da većina dostavljača cijeni fleksibilnost koju im nude. Nude različite modele rada: preko obrta, studentskih ugovora, agregatorskih firmi, pa čak i direktnog zaposlenja. Međutim, interes za direktno zaposlenje je nizak, što tvrtke tumače kao potvrdu da dostavljači više vole fleksibilnost nego fiksne ugovore.
Ali, je li fleksibilnost samo maska za loše uvjete? Indijac Anurag, dostavljač Wolta u Hrvatskoj, radi po 16 sati dnevno, šest dana u tjednu, a mjesečno zaradi samo oko 400 eura. Odmor? Neplaćen. Ovo zvuči kao radnička eksploatacija u 21. stoljeću!
Transparentnost i algoritmi: Tko vuče konce?
Tvrtke se hvale transparentnošću algoritama koji određuju cijene dostave i poticaje. Svaki dostavljač ima pristup anonimnom kanalu za prijavu problema. Ali, je li to dovoljno? Kritičari tvrde da algoritmi često favoriziraju tvrtke, dok radnici ostaju na tankom ledu, bez sigurnosti i prava.
Što je rješenje?
Sastanci su zakazani, dijalog je otvoren, ali prava promjena još nije na vidiku. Hoće li dostavljači uspjeti izboriti se za bolje uvjete ili će platforme nastaviti tretirati ih kao potrošni materijal? Ovo je pitanje koje muči ne samo Hrvatsku i Srbiju, već cijeli regiju.
Zaključak: Digitalna revolucija ili digitalna eksploatacija?
Dok uživamo u brzini i udobnosti naručivanja hrane preko aplikacija, ne smijemo zaboraviti one koji stoje iza ekrana i to dostavljaju. Je li ovo budućnost rada – fleksibilnost ili ropstvo? Komentirajte, smijte se, ljutite, ali ne ostajte tihi. Jer, tko zna, možda baš vaša poruka pokrene pravu revoluciju!
Ovaj tekst sastavljen je isključivo na temelju dostupnih informacija iz relevantnih izvora, bez izmišljanja ili dodavanja neprovjerenih podataka.
