Ćirilica na rubu izumiranja? Bajina Baština diže muzej srpskog pisma!
Dobrodošli u Bajinu Baštinu, mjesto gdje ćirilica konačno dobiva svoj muzej – i to ne bilo kakav, već jedan od najsuvremenijih u Srbiji! Dok mnogi Srbi pišu latinicom jer im je „lakše“, ćirilica, srpsko nacionalno pismo, bori se za opstanak u vremenu kada je lakše pronaći Wi-Fi nego svoje korijene.
Muzej kao digitalni hram ćirilice
Do kraja godine, u staroj školi u selu Rači, Bajina Baština, bit će otvoren Muzej ćirilice. Ali ne očekujte prašnjave izložbe i dosadne table – ovo će biti interaktivni prostor s digitalnim sadržajima, osmišljen da mlađima probudi ljubav prema ćirilici. Tim stručnjaka iz područja srpskog jezika i muzeologije radi na tome da povijest ćirilice, od njenih početaka do danas, bude predstavljena na način koji će razumjeti i prihvatiti suvremene generacije.
Zašto je ovo važno?
Ćirilica nije samo pismo – to je srpski nacionalni identitet, veza s precima i kulturna baština starija od tisuću godina. U vremenu kada mnogi Srbi biraju latinicu jer im je „lakše“, ovaj muzej je pokušaj da se sačuva ono što nas čini jedinstvenima. Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je ugovor vrijedan 30 milijuna dinara, a ukupno je u projekt uloženo oko 70 milijuna dinara, što pokazuje koliko je država ozbiljna u namjeri da ćirilicu sačuva i promovira.
Mali grad, velika misija
Bajina Baština, mali grad na Zlatiboru, postaje centar srpskog kulturnog identiteta. Projekt je dio šire inicijative „Gradovi u fokusu“, koja već deset godina obnavlja muzeje, knjižnice i kulturne ustanove širom Srbije. Predsjednik općine Milenko Ordagić ističe da će muzej biti nova turistička i obrazovna destinacija, posebno važna za djecu i ekskurzije.
Digitalna budućnost ćirilice
Muzej neće biti samo mjesto za gledanje starih rukopisa. Bit će to prostor za suvremeno stvaralaštvo i promociju ćirilice kao živog pisma koje treba da živi i u digitalnom dobu. Cilj je da se promijeni svijest o ćirilici i njena upotreba u svakodnevnom životu, jer ćirilica nije samo pismo, već simbol srpskog identiteta i kulture.
Je li ćirilica na izdisaju?
Dok mnogi Srbi pišu latinicom jer im je „lakše“, pitanje je koliko će ćirilica opstati bez ovakvih inicijativa. Muzej u Bajinoj Baštini je svijetla točka u borbi za očuvanje ovog pisma. Ali hoće li to biti dovoljno? Hoće li mladi prihvatiti ćirilicu kao svoj identitet ili će nastaviti da je zamjenjuju latinicom?
Zaključak
Muzej ćirilice u Bajinoj Baštini nije samo kulturni projekt – to je borba za srpski identitet u vremenu globalizacije i digitalizacije. S ulaganjima od oko 80 milijuna dinara i podrškom države, ovaj muzej ima šansu da postane simbol otpora protiv zaborava i gubitka tradicije.
A vi? Pišete li ćirilicom ili vam je latinica ipak „lakša“? Bacite komentar, da vidimo koliko nas još voli srpsko pismo! Ili možda imate neki smiješan razlog zašto ćirilicu izbjegavate? Hajde, podijelite s nama!
