Nekoliko zemalja u Evropi mijenja svoj stav prema nuklearnoj energiji, vraćajući se njenoj upotrebi kao odgovoru na energetsku nesigurnost i klimatske ciljeve. Belgija je ukinula zakon o postepenom gašenju nuklearnih reaktora i planira izgradnju novih elektrana. Njemačka, iako je zatvorila svoje nuklearne elektrane, razmatra mogućnost njihovog ponovnog pokretanja. Italija, Poljska, Danska i Švedska također preispituju ili planiraju povratak nuklearnoj energiji. EU trenutno ima oko 120 nuklearnih reaktora u 12 zemalja, koji proizvode skoro četvrtinu električne energije unije. Dok nuklearne elektrane emituju malo zagađivača i pomažu u ispunjavanju klimatskih ciljeva, postoje zabrinutosti zbog radioaktivnog otpada i potencijalnog usporavanja razvoja obnovljivih izvora energije.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju ekološke i sigurnosne zabrinutosti vezane za nuklearnu energiju, ističući rizike od radioaktivnog otpada i mogući negativan utjecaj na razvoj obnovljivih izvora energije. Također naglašavaju važnost ulaganja u održive i čiste izvore energije umjesto povratka nuklearnoj energiji.
Centar: Centristički izvori predstavljaju uravnotežen pogled, priznajući ulogu nuklearne energije u osiguravanju energetske sigurnosti i ispunjavanju klimatskih ciljeva, posebno u kontekstu geopolitičkih neizvjesnosti koje utiču na snabdijevanje gasom. Ističu pragmatične odluke evropskih zemalja da preispitaju nuklearnu energiju kao dio diverzificiranog energetskog miksa, uz priznavanje izazova i kontroverzi.
Desno: Desno orijentisani izvori naglašavaju neophodnost nuklearne energije za energetsku nezavisnost, ekonomsku stabilnost i postizanje niskougljične proizvodnje energije. Često podržavaju oživljavanje i proširenje nuklearne energije kao pouzdanog i obilnog izvora energije, predstavljajući to kao strateški potez protiv zavisnosti od stranih izvora energije i ključni element u ispunjavanju klimatskih ciljeva.
