Tema neradne nedjelje u Crnoj Gori izaziva značajne političke i društvene debate. S jedne strane, vlast najavljuje skraćenje radnog vremena i podržava neradnu nedjelju kao dan za obitelj i odmor, dok poslodavci i neki politički akteri ističu ekonomske troškove i moguće povećanje cijena. Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti zabrane rada nedjeljom u trgovinama, što dodatno komplicira situaciju. Sindikati i poslodavci pokušali su postići kompromis, ali političke tenzije i neslaganja u parlamentu usporavaju donošenje konačnih odluka. Ova tema se prati i kroz prizmu europskih iskustava i zakonodavnih praksi, dok se u javnosti vodi rasprava o ravnoteži između prava radnika i ekonomskih interesa. Ustavni sud suočen je s kapacitetnim problemima, a političke igre dodatno otežavaju pronalaženje trajnog rješenja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju važnost zaštite prava radnika na odmor i obiteljsko vrijeme, podržavajući neradnu nedjelju kao društveno dobro. Ističu koristi za kvalitetu života radnika i kritiziraju ekonomske argumente poslodavaca kao prioritet profita nad ljudima. Također naglašavaju potrebu za socijalnim dijalogom i fer kompromisima.
Centar: Centristički izvori prikazuju uravnotežen pogled, priznajući i društvene koristi neradne nedjelje i ekonomske zabrinutosti poduzeća. Izvještavaju o pravnim i ustavnim izazovima, pokušajima kompromisa između sindikata i poslodavaca, te političkom zastoju u parlamentu. Fokusiraju se na proceduralne aspekte i potrebu za održivim rješenjima.
Desno: Desno orijentirani izvori fokusiraju se na ekonomski utjecaj neradne nedjelje, ističući povećane troškove za poduzeća, moguće poskupljenje za potrošače i rizik od gubitka radnih mjesta. Često kritiziraju vladu zbog nametanja ograničenja poduzetništvu i ističu ustavne izazove kao obranu poslovnih sloboda. Mogu dovoditi u pitanje učinkovitost zakona i zagovarati tržišno orijentirane politike.
