Europska unija, predvođena širokom koalicijom od 17 zemalja članica, razmatra mogućnost sankcija Izraelu zbog sukoba u pojasu Gaze. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa istaknuo je da je situacija u Gazi neprihvatljiva i da EU trenutno ispituje kršenje međunarodnog prava od strane Izraela. Postoji pritisak za reviziju odnosa EU i Izraela, uključujući moguće smanjenje suradnje u područjima poput trgovine. Dok tradicionalni saveznici Izraela izražavaju zabrinutost zbog razaranja i širenja ilegalnih naselja, neke zemlje EU, poput Mađarske i Češke, mogu biti protiv sankcija. Humanitarna situacija u Gazi je teška, s blokadom pomoći i velikim brojem žrtava, što dodatno pojačava međunarodni pritisak na Izrael.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju humanitarnu krizu u Gazi, ističući veliki broj civilnih žrtava i blokadu koju je nametnuo Izrael. Fokusiraju se na moguće sankcije EU kao nužan odgovor na kršenje međunarodnog prava i zloupotrebe ljudskih prava od strane Izraela. Narativ često kritizira izraelske vojne akcije i poziva na snažniju međunarodnu intervenciju za zaštitu palestinskih civila.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o razmatranju sankcija EU prema Izraelu s uravnoteženim pristupom, predstavljajući izjave dužnosnika EU i država članica. Ističu složenost pitanja, uključujući podjele unutar EU, gdje neke zemlje odbijaju sankcije. Humanitarna situacija je priznata, ali se pokrivaju i sigurnosni razlozi Izraela i politička dinamika unutar EU.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju pravo Izraela na samoobranu protiv napada Hamasa i drugih militantnih skupina u Gazi. Mogu umanjivati ili dovoditi u pitanje opseg civilnih žrtava i fokusirati se na prijetnje koje Hamas predstavlja. Narativ često ističe protivljenje unutar EU sankcijama, prikazujući ih kao nepravedne ili pristrane prema Izraelu. Postoji skepticizam u pogledu učinkovitosti ili prikladnosti sankcija EU.
