Križarska opsada Jerusalema bila je ključni događaj Prvog križarskog rata, započetog 1096. godine nakon poziva pape Urbana II za oslobođenje Svetog grada od muslimanske vlasti. Opsada je trajala od 7. juna do 15. jula 1099. godine, tokom koje su križarske snage, predvođene vođama poput Godfreya Bouillona i Raymonda IV. od Toulousea, suočile se sa snažnom odbranom Fatimidskog kalifata. Nakon intenzivnih borbi, križari su probili zidine i zauzeli grad, što je dovelo do tragičnog pokolja muslimanskog, jevrejskog i čak nekih kršćanskog stanovništva. Godfrey Bouillon je potom izabran za zaštitnika Svetog groba, uspostavljajući križarsku vlast u Jerusalemu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju tragične posljedice opsade, ističući pokolj civila, uključujući muslimane, Jevreje i neke kršćane. Često prikazuju događaj kao primjer vjerskog nasilja i imperijalizma, fokusirajući se na ljudsku cijenu i mračnu ostavštinu križarskih ratova.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen historijski prikaz, fokusirajući se na vojne i vjerske motive opsade, strateške izazove s kojima su se križari suočili i značaj događaja u kontekstu srednjovjekovne historije. Priznaju i hrabrost križara i tragične posljedice.
Desno: Desno orijentisani izvori često ističu vjerski žar i heroizam križara, prikazujući opsadu kao pravednu i neophodnu kampanju za povratak Svetog grada iz muslimanske vlasti. Mogu umanjivati ili opravdavati nasilje kao dio božanske misije i naglašavati uspostavu kršćanske vlasti u Jerusalemu.
