Glavna tema članaka odnosi se na starosne granice za umirovljenje u različitim europskim zemljama, s posebnim naglaskom na Njemačku i Dansku. Njemačka postupno povećava starosnu granicu za umirovljenje na 67 godina, s mogućnošću prijevremenog umirovljenja od 63 godine uz smanjenu mirovinu. Danska je donijela zakon kojim se starosna granica umirovljenja povećava na 70 godina za osobe rođene nakon 31. prosinca 1962. godine, što je najviša granica u Europi. U Hrvatskoj se starosna granica za žene postupno povećava do 65 godina, a postoje i posebni uvjeti za prijevremeno umirovljenje. Sustavi mirovina u Europi značajno variraju, s različitim pravilima za muškarce i žene, kao i uvjetima za prijevremeno umirovljenje. Ove promjene uglavnom su motivirane demografskim i financijskim izazovima unutar mirovinskih sustava.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju društveni utjecaj povećanja dobi za umirovljenje, ističući zabrinutost za prava radnika, teret na starije radnike i potrebu za socijalnom zaštitom. Kritiziraju reforme kao favoriziranje financijskih ušteda na štetu dobrobiti starijih i radnika.
Centar: Središnji mediji objektivno izvještavaju o mirovinskim reformama i demografskim izazovima, fokusirajući se na nužnost reformi zbog starenja stanovništva i financijske održivosti mirovinskih sustava. Prikazuju uravnotežene stavove o postupnim povećanjima i razlikama među zemljama.
Desno: Desni mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i potrebu prilagodbe mirovinskih sustava demografskim realnostima. Podržavaju povećanje dobi za umirovljenje kao nužnu mjeru za održivost mirovinskih fondova i smanjenje financijskog tereta države, često ističući individualnu odgovornost.
