Inflacija u Hrvatskoj u 2025. godini bilježi ubrzani rast, s stopom od 3,5% u svibnju, što je povećanje u odnosu na travanjskih 3,2%. Hrvatska se nalazi među zemljama eurozone s najvišom inflacijom, odmah iza Estonije i na istoj stopi kao Slovačka. Cijene hrane, pića, duhana i usluga značajno su porasle, što utječe na svakodnevne troškove građana. Bivši poduzetnik Gordan Maras ističe da su cijene u centru Zagreba drastično porasle, navodeći primjer da je kava i dvije kugle sladoleda koštale 8,10 eura, dok su prije uvođenja eura veliki ćevapi i dvije pive koštali 60 kuna. Ekonomski analitičari upozoravaju da je rast cijena posljedica viših plaća i spremnosti potrošača da plaćaju više, dok vlada nema izravne mehanizme kontrole cijena kao u prošlosti. Inflacija u Hrvatskoj je znatno viša od prosjeka eurozone, gdje je stopa inflacije u svibnju iznosila 1,9%, što dodatno opterećuje domaću ekonomiju i standard građana.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju utjecaj inflacije na obične građane, ističući rast troškova života i teret za radnike i potrošače. Često kritiziraju državne politike zbog nedovoljne zaštite potrošača od rasta cijena i naglašavaju potrebu za snažnijim socijalnim mjerama za ublažavanje učinaka inflacije.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na ekonomske podatke i širi kontekst inflacije unutar eurozone. Predstavljaju uravnotežene stavove, priznajući da je inflacija složen problem pod utjecajem globalnih i lokalnih čimbenika, uključujući rast plaća i tržišne dinamike, te predlažu umjerene državne intervencije za poticanje proizvodnje i konkurencije.
Desno: Desno orijentirani izvori naglašavaju osobnu odgovornost i tržišne sile, sugerirajući da je inflacija dijelom posljedica povećane potrošnje i rasta plaća. Često se zalažu protiv izravne kontrole cijena od strane države, zagovarajući slobodno tržište i upozoravajući na pretjeranu regulaciju koja može ugušiti gospodarski rast.
