Svibanj je bio drugi najtopliji svibanj ikada zabilježen u svijetu, s globalnom prosječnom temperaturom od 15,79 stupnjeva Celzija, što je samo 0,12 stupnjeva ispod rekorda. Temperatura je bila 1,4 stupnja iznad predindustrijskog prosjeka. Dijelovi sjeverozapadne Europe doživjeli su iznimno suho proljeće s najnižim razinama oborina i vlažnosti tla u posljednjih nekoliko godina. U istočnoj Europi, istočnoj Italiji, na Balkanu, jugu Finske i sjeveru temperature su bile uglavnom ispod prosjeka, s najhladnijim svibnjem u Bugarskoj. Zapadna Europa bila je toplija od prosjeka. Copernicus služba redovito objavljuje podatke o temperaturama, pokrivenosti morskog leda i oborinama, koristeći satelitska i druga mjerenja diljem svijeta.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju hitnost klimatskih promjena istaknutu rekordnim zagrijavanjem i suhim uvjetima, naglašavajući potrebu za hitnim smanjenjem emisija i zaštitom ugroženih područja. Posebno ističu utjecaj na poljoprivredu i ekosustave u područjima pogođenim sušom i abnormalnim temperaturama.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama vezanim za temperaturne rekorde i regionalne klimatske varijacije, pružajući uravnoteženu pokrivenost podataka Copernicusa. Fokusiraju se na znanstvena mjerenja i implikacije za vremenske obrasce bez jakog uređivačkog stava, predstavljajući informacije kao dio kontinuiranog praćenja klime.
Desno: Desno orijentirani mediji mogu priznati temperaturne podatke, ali često naglašavaju prirodnu varijabilnost i regionalne razlike, poput nižih temperatura u dijelovima Istočne Europe. Mogu umanjivati hitnost klimatskih promjena ili dovoditi u pitanje stupanj ljudskog utjecaja, fokusirajući se na složenost klimatskih sustava i prednosti tehnološke adaptacije.
