Ukrajina je preuzela tijela 1212 poginulih pripadnika svojih oružanih snaga u okviru dogovora postignutih tokom pregovora sa Rusijom u Istanbulu 2. juna, gdje je glavna tema bila razmjena ratnih zarobljenika i tijela poginulih vojnika. Operaciju su sprovedle brojne ukrajinske institucije uz podršku Međunarodnog odbora Crvenog krsta. Tijela su vraćena iz ratom pogođenih područja, a forenzički timovi su odmah započeli identifikaciju. Dogovorena je i nova razmjena ratnih zarobljenika, uključujući teško ranjene i maloljetne vojnike. Predsjednik Zelenski izjavio je da bi obje strane mogle razmijeniti veliki broj ljudi. Rusija je također obećala predati tijela poginulih ukrajinskih vojnika. Do sada su održane dvije razmjene zarobljenika, a Ukrajina je predložila mirovni plan koji uključuje potpuni prekid vatre, razmjenu svih zarobljenika, povratak otete djece i obnovu zemlje, na koji Rusija još nije službeno odgovorila.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji naglašavaju humanitarni aspekt razmjene zarobljenika i tijela, ističući saradnju Ukrajine i Rusije uprkos sukobu. Fokusiraju se na patnje vojnika i civila, važnost međunarodnih organizacija poput Crvenog krsta i potrebu za mirovnim rješenjem uključujući ukrajinski mirovni plan.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama razmjene zarobljenika i tijela s fokusom na diplomatski napredak i pregovore. Predstavljaju izjave ukrajinskih i ruskih zvaničnika, ukazujući na izazove i djelomične uspjehe u sprovođenju sporazuma. Izvještaji su uravnoteženi, navodeći nedostatak službenog ruskog odgovora na mirovni plan i nastavak sukoba.
Desno: Desno orijentisani mediji naglašavaju otpornost Ukrajine i strateški značaj razmjene kao znak ukrajinske snage i međunarodne podrške. Ističu liderstvo predsjednika Zelenskog i ulogu zapadnih saveznika u podršci ukrajinskim vojnim i diplomatskim naporima. Narativ često ističe rusku agresiju i potrebu za daljim pritiskom na Rusiju.
