Izraelsko-iranski sukob eskalirao je serijom vazdušnih udara i raketnih napada. Izrael je izveo vazdušne napade na iranske nuklearne i vojne ciljeve, uključujući naftna skladišta, dok je Iran uzvratio balističkim raketnim napadima na izraelske gradove, pri čemu je jedna žena ubijena, a više osoba ranjeno. Nuklearni pregovori između Irana i SAD-a otkazani su zbog eskalacije sukoba. Regionalni i međunarodni akteri, uključujući Tursku, Rusiju i SAD, pozivaju na deeskalaciju, dok izraelski premijer najavljuje intenziviranje napada. Sukob izaziva zabrinutost zbog destabilizacije Bliskog istoka i utjecaja na globalno tržište nafte i gasa.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističući civilne žrtve i rizike destabilizacije regije. Često kritikuju izraelske vojne akcije kao agresivne i upozoravaju na posljedice eskalacije nasilja. Fokus je i na neuspjehu diplomatskih napora i potrebi za mirovnim pregovorima.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnoteženo izvještavanje, izvještavajući o vojnim akcijama obje strane i geopolitičkim implikacijama. Ističu otkazivanje nuklearnih pregovora i ulogu međunarodnih aktera koji pozivaju na deeskalaciju. Narativ se fokusira na složenost sukoba i rizike za regionalnu i globalnu stabilnost.
Desno: Desno orijentisani izvori naglašavaju pravo Izraela na samoobranu od iranske agresije i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Ističu učinkovitost izraelskih vojnih udara u usporavanju iranskih nuklearnih ambicija i često prikazuju Iran kao agresora. Podržavaju intenziviranje vojnih akcija za neutralizaciju iranske prijetnje.
