Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nizom raketnih udara i zračnih napada. Izrael je izveo masovne napade na iranske nuklearne objekte, uključujući postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu, s ciljem smanjenja iranske nuklearne prijetnje. Iran je uzvratio lansiranjem balističkih raketa na izraelske gradove, pri čemu je jedna žena poginula, a više osoba ranjeno. Obje strane prijavile su žrtve i materijalnu štetu. Situacija je izazvala zabrinutost zbog širenja sukoba na Bliskom istoku, dok međunarodni akteri pozivaju na deeskalaciju i diplomatska rješenja. Izraelski premijer Netanyahu poručio je da će napadi biti nastavljeni dok se prijetnja ne ukloni, dok Iran prijeti ozbiljnijim odgovorom. Ovaj sukob doveo je do zatvaranja iranskog zračnog prostora i poremećaja u međunarodnom prometu, kao i rasta cijena nafte na svjetskim tržištima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističu civilne žrtve i rizik širenja rata u regiji. Pozivaju na diplomatska rješenja i kritiziraju vojne eskalacije obje strane. Fokus je na posljedicama za obične ljude i destabilizaciji Bliskog istoka.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba, fokusirajući se na vojne akcije obje strane, strateške ciljeve poput izraelskog gađanja iranskih nuklearnih objekata i iranske raketne odmazde. Ističu međunarodne pozive na deeskalaciju i geopolitičke implikacije bez izraženog pristranosti.
Desno: Desničarski mediji naglašavaju pravo Izraela na obranu od egzistencijalnih prijetnji iranskog nuklearnog programa. Ističu preciznost i nužnost izraelskih vojnih akcija i često prikazuju Iran kao agresora. Podržavaju snažne vojne odgovore i ističu prijetnju koju Iran predstavlja Izraelu i stabilnosti regije.
