Istraživanje pokazuje da Hrvatska ima relativno niske novčane kazne za prekoračenje brzine, što je povezano s višom stopom oštećenja vozila na tržištu rabljenih automobila. Kazne za prekoračenje brzine od 15 km/h iznose oko 60 eura, što je oko 4,3% prosječnog mjesečnog dohotka. U usporedbi sa skandinavskim zemljama koje imaju visoke kazne i niske stope oštećenja, Hrvatska i druge zemlje srednje i istočne Europe imaju niže kazne i veće stope oštećenja. Međutim, kultura vožnje i svijest vozača također igraju važnu ulogu u sigurnosti prometa. Neke zemlje koriste sustav dnevnih kazni koji ovisi o prihodima vozača, što može rezultirati visokim kaznama za bogatije prekršitelje. U Hrvatskoj je stopa oštećenih vozila na tržištu rabljenih automobila visoka, što ukazuje na potrebu za strožim kaznama i većom sviješću o sigurnosti u prometu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju društvene i ekonomske posljedice niskih kazni za prekoračenje brzine, ističući da nedovoljno stroge kazne mogu dovesti do nesigurnog ponašanja u prometu i većeg broja nesreća. Često pozivaju na strože propise i veću državnu intervenciju za poboljšanje sigurnosti na cestama i zaštitu ranjivih sudionika u prometu.
Centar: Centristički izvori iznose uravnotežen pogled, priznajući vezu između niskih kazni i većeg broja oštećenih vozila, ali uzimaju u obzir i kulturne faktore i svijest javnosti. Naglašavaju važnost sveobuhvatnog pristupa koji kombinira provedbu zakona, edukaciju i poboljšanje infrastrukture za unapređenje sigurnosti prometa.
Desno: Desno orijentirani izvori često ističu osobnu odgovornost i ulogu ponašanja vozača, a ne samo visinu kazni. Mogu tvrditi da veće kazne ne jamče nužno sigurnije ceste i naglašavaju važnost individualne odgovornosti i učinkovitog provođenja zakona bez pretjerane državne intervencije.
