Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nakon izraelskih vazdušnih napada na iranske nuklearne i vojne ciljeve, što je izazvalo iranske raketne napade na izraelske gradove, uključujući Tel Aviv i Jerusalim. Iranski zvaničnici izrazili su spremnost da zaustave napade ukoliko Izrael prekine agresiju, dok je Kipar posredovao u prenošenju poruka između Irana i Izraela. Evropska unija kritikovana je zbog spore reakcije na krizu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ističe da su napadi usmjereni na eliminaciju nuklearne prijetnje Irana, a ne na iranski narod, pozivajući iranski narod na ujedinjenje protiv režima. Sjedinjene Američke Države navodno su tajno isporučile Izraelu rakete prije napada, dok su satelitske snimke pokazale značajna oštećenja iranskih nuklearnih postrojenja. Sukob je izazvao brojne žrtve i povrede na obje strane, a međunarodni akteri pozivaju na smirivanje i diplomatska rješenja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji ističu ljudske žrtve sukoba, rizike eskalacije i kritikuju izraelske vojne akcije kao i sporu diplomatsku reakciju EU. Naglašavaju pozive na smirivanje i potrebu za mirovnim pregovorima, često dovodeći u pitanje motive vojnih udara i utjecaj na civile.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba, uključujući vojne akcije obje strane, diplomatske napore poput posredovanja Kipra i izjave lidera poput Netanyahua i iranskih zvaničnika. Pružaju uravnotežen prikaz žrtava, vojnih događaja i međunarodnih reakcija bez izražene pristranosti.
Desno: Desno orijentisani mediji fokusiraju se na pravo Izraela na odbranu od nuklearne prijetnje Irana, ističu Netanyahove izjave o eliminaciji egzistencijalne prijetnje. Naglašavaju vojne sposobnosti Izraela, podršku SAD uključujući tajne isporuke oružja, i prikazuju Iran kao agresora. Sukob se često prikazuje kao neophodan za regionalnu sigurnost.
