Novi pravilnik o dopunskom radu ljekara uvodi strože kriterije za izdavanje dozvola za rad u privatnom sektoru paralelno sa javnim. Ključni kriterij je dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, gdje se dozvola neće izdati ako je čekanje duže od 30 dana. Također, ljekari sa rukovodećim funkcijama ili naučno-nastavnim zvanjima mogu biti negativno bodovani. Pravilnik predviđa godišnju obnovu dozvola i stroži nadzor rada ljekara. Cilj je povećati transparentnost i kontrolu kvaliteta rada u javnom zdravstvu, smanjiti liste čekanja i regulisati dopunski rad. Dok neki stručnjaci pozdravljaju pravilnik kao korak ka boljoj kontroli, drugi smatraju da postojeći sistem već ima dovoljne mehanizme i da novi pravilnik neće značajno uticati na smanjenje lista čekanja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisana perspektiva naglašava važnost transparentnosti, regulacije i kvaliteta javnog zdravstva. Podržava novi pravilnik kao neophodan korak za smanjenje lista čekanja i sprečavanje zloupotrebe javnih resursa od strane ljekara koji rade u privatnom sektoru. Ističe potrebu za strožom kontrolom kako bi se obezbijedio pravičan pristup zdravstvenim uslugama.
Centar: Centristički pogled prepoznaje koristi novog pravilnika u poboljšanju nadzora i smanjenju lista čekanja, ali ukazuje i na moguće izazove u primjeni. Naglašava važnost balansiranja prava ljekara na dopunski rad sa potrebom održavanja kvaliteta i dostupnosti u javnom zdravstvu. Centristička naracija je pragmatična, fokusirana na praktični uticaj pravilnika.
Desno: Desno orijentisana perspektiva kritički gleda na novi pravilnik, smatrajući ga potencijalno birokratskim i restriktivnim. Naglašava profesionalnu slobodu ljekara i postojeće mehanizme kontrole, tvrdeći da pravilnik možda neće efikasno smanjiti liste čekanja. Desna naracija često ističe važnost uloge privatnog sektora i upozorava na prekomjernu regulaciju koja može sputavati medicinske profesionalce.
