Bitka na Košarama odigrala se tijekom NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine, predstavljajući jednu od najtežih i najdramatičnijih borbi na jugoslavensko-albanskoj granici. Glavni cilj napadača, pripadnika OVK uz podršku NATO i albanske vojske, bio je probijanje granice i prodor na teritorij Kosova i Metohije. Jugoslavenska vojska, uglavnom sastavljena od mladih vojnika na redovnom služenju vojnog roka, uz podršku elitnih jedinica, uspjela je obraniti granicu i spriječiti prodor neprijatelja. Bitka je trajala 67 dana, a završila se povlačenjem vojske Jugoslavije nakon Kumanovskog sporazuma. Bitka na Košarama simbolizira junaštvo, požrtvovnost i otpor mladih vojnika u neravnopravnim uvjetima, te je duboko ukorijenjena u kolektivnom sjećanju kao primjer obrane domovine u vremenu agresije i izolacije. Komemoracije i akademije, kao i izjave dužnosnika, ističu značaj bitke kao najvažnije lekcije patriotizma i časti vojske, podsjećajući na žrtve i heroje koji su branili granicu Srbije.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju ljudsku cijenu i tragediju Bitke na Košarama, ističući mladost vojnika i teške uvjete u kojima su se borili. Često sukob prikazuju u širem kontekstu NATO agresije i patnje civila, ponekad dovodeći u pitanje političke odluke koje su dovele do rata. Narativ se fokusira na otpornost i žrtvu običnih vojnika, a ne na glorifikaciju vojne akcije.
Centar: Centrističke perspektive prikazuju Bitku na Košarama kao značajnu vojnu bitku tijekom sukoba 1999. godine, naglašavajući strateški značaj obrane granice i heroizam jugoslavenskih vojnika. Prikazuju uravnotežen pogled koji priznaje složenost sukoba, ulogu NATO-a i OVK, kao i političke ishode poput Kumanovskog sporazuma. Narativ poštuje žrtve uz održavanje činjeničnog tona.
Desno: Desno orijentirani narativi snažno ističu patriotizam, heroizam i obranu nacionalnog suvereniteta tijekom Bitke na Košarama. Naglašavaju hrabrost i žrtvu mladih srpskih vojnika koji su branili domovinu protiv nadmoćnih neprijatelja, često prikazujući bitku kao simbol nacionalnog ponosa i otpora stranom agresoru. Narativ može uključivati pozive na sjećanje i poštovanje palih heroja te naglašavanje važnosti patriotskog odgoja.