Istraživanje o ukrajinskim izbjeglicama i tražiocima azila u Hrvatskoj pokazuje da većina izbjeglica planira dugoročno ostati u zemlji i aktivno učestvovati na tržištu rada. Ukrajinske izbjeglice uglavnom žive u uređenim uslovima i ne predstavljaju teret državi, dok tražioci azila iz drugih zemalja često žive u prihvatnim centrima i suočavaju se sa većim kulturnim razlikama i problemima integracije. Najava deportacije tražilaca azila iz Njemačke u Hrvatsku izaziva zabrinutost zbog mogućih troškova i izazova u azilnom sistemu EU. Istraživanje naglašava važnost funkcionalne integracije, uključujući jezične kurseve i olakšavanje dobijanja državljanstva, kao i potrebu za većim ulaganjima u integraciju migranata. Migracije će značajno promijeniti demografsku sliku Hrvatske u narednim godinama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvještaji naglašavaju humanitarne aspekte migracija, ističu želju izbjeglica za integracijom, doprinos tržištu rada i potrebu za boljom podrškom poput jezičnih kurseva i olakšavanja dobijanja državljanstva. Često kritikuju planove deportacije kao surove i naglašavaju važnost solidarnosti i inkluzije.
Centar: Centristički izvještaji fokusiraju se na uravnoteženo izvještavanje, priznajući i izazove i prilike koje migracije donose. Ističu statističke podatke o namjerama izbjeglica da ostanu i rade, ekonomski utjecaj i pravne složenosti azilnog sistema EU, uključujući financijske implikacije deportacija.
Desno: Desno orijentisani narativi često ističu zabrinutost zbog društvenih i ekonomskih troškova migracija, potencijalnih kulturnih sukoba i opterećenja javnih resursa. Mogu kritizirati državne politike kao previše popustljive i izražavati skepticizam prema perspektivama integracije tražilaca azila, posebno onih iz neevropskih zemalja.
