Borivoj Gerzić u intervjuu govori o suštini umjetnosti i unutarnjoj borbi koju svaki umjetnik vodi. Ističe da je prava borba s unutarnjim protivnikom i da vanjske okolnosti ne smiju određivati umjetnički rad. Govori o nepravdi prema umjetnicima čiji rad često ostaje neprimijećen, o izazovima književnosti u malim narodima poput srpskog, kao i o utjecaju globalnih trendova na kulturu i pojedinca. Gerzić kritizira suvremeno društvo zbog egocentrizma i narcisoidnosti, naglašavajući važnost kolektiviteta kao korektiva. Također komentira političku situaciju u Srbiji, ukazujući na korupciju i utjecaj moćnih klanova, kao i na teškoće u umjetničkom i društvenom životu. Njegov roman je hermetičan i zahtijeva duboko unutarnje traganje, što nije za površne čitatelje. Gerzić razmatra teme smisla života, vjere i ljudske prirode, zaključujući da je život pun kontradikcija i da je potraga za smislom i mirom vječna i složena.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori istaknuli bi Gerzićevu kritiku kapitalističkih i neoliberalnih utjecaja na umjetnost i kulturu, naglašavajući negativan utjecaj globalnog kapitalizma na lokalne kulture i pojedinca. Fokusirali bi se na njegov poziv na kolektivizam i kritiku egocentrizma i narcisoidnosti kao simptoma kapitalističkog društva. Politička kritika korupcije i moćnih elita bila bi predstavljena kao sistemski problem koji zahtijeva strukturne promjene.
Centar: Centristički izvori predstavili bi Gerzićeve stavove kao uravnoteženu refleksiju o izazovima s kojima se suočavaju umjetnici i intelektualci u suvremenom društvu. Istaknuli bi njegov značaj ustrajnosti, važnost kvalitetnog rada i složen odnos između individualne kreativnosti i društvenih uvjeta. Politički komentari bili bi predstavljeni kao poziv na transparentnost i dobru upravu bez jakog ideološkog naboja.
Desno: Desničarski izvori mogli bi se fokusirati na Gerzićev naglasak na osobnu odgovornost i unutarnju borbu, u skladu s vrijednostima osobne discipline i samostalnosti. Mogle bi se umanjiti sistemske kritike, a istaknuti značaj tradicionalnih vrijednosti, kulturnog identiteta i uloge pojedinca u prevladavanju teškoća. Kritika globalizma i multinacionalnih korporacija mogla bi biti predstavljena kao obrana nacionalnog suvereniteta i kulturne baštine.