Velika nagrada Ivo Andrić, koju dodjeljuje Andrićev institut u Višegradu, ove godine pripala je talijanskom književniku Alesandru Bariku za životno književno djelo i Nebojši Jevriću za najbolju knjigu objavljenu tokom godine u Republici Srpskoj i Srbiji. Direktor instituta Emir Kusturica i predsjednik žirija Želidrag Nikčević istakli su značaj nagrade u afirmaciji književnosti koja zaslužuje pažnju šire publike. Među prethodnim dobitnicima su bili značajni pisci i umjetnici poput Matije Bećkovića, Dušana Kovačevića, Gorana Petrovića i drugih. Nagrada ima za cilj promovisati djela koja su prepoznata i u svijetu, ali i skrenuti pažnju na regionalnu književnu scenu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji ističu kulturni značaj Velike nagrade Ivo Andrić kao priznanja književne izvrsnosti i međunarodne kulturne razmjene. Naglašavaju ulogu nagrade u promovisanju različitih glasova i poticanju regionalne saradnje kroz književnost. Fokus je na umjetničkoj vrijednosti laureata i važnosti podrške kulturnim institucijama poput Andrićevog instituta.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o nagradi na neutralan način, fokusirajući se na činjenice o dobitnicima i historiji nagrade. Ističu prestiž nagrade i njenu ulogu u priznavanju značajnih književnih doprinosa kako regionalno, tako i međunarodno. Narativ je neutralan, bez političkog ili ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentirani mediji često naglašavaju nacionalni i regionalni ponos povezan s nagradom, ističući uspjehe lokalnih autora poput Nebojše Jevrića uz međunarodne ličnosti. Nagradu prikazuju kao simbol kulturnog identiteta i naslijeđa, naglašavajući ulogu Andrićevog instituta u očuvanju i promociji srpske književne tradicije. Također se ističe značaj nagrade u afirmaciji srpske književnosti na svjetskoj sceni.
