Tema samoće i njezin utjecaj na ljudsku sreću postaje sve aktualnija u suvremenom društvu, osobito nakon pandemije koronavirusa. Dok se usamljenost često smatra negativnim stanjem, mnogi autori i stručnjaci ističu razliku između neželjene usamljenosti i izabrane samoće, koja može donijeti brojne koristi. Knjige, filmovi i medijski sadržaji promoviraju ideju da samoća može biti izvor kreativnosti, samospoznaje i unutarnjeg mira. Posebno se ističe kako generacije Z i milenijalci sve češće preispituju tradicionalne društvene norme, prihvaćajući samački život kao valjani izbor. Stručnjaci savjetuju da je ključ sreće u pronalaženju ravnoteže između vremena provedenog u samoći i društvenih kontakata, naglašavajući da samoća treba biti svjesno izabrana i ispunjavajuća.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori ističu pozitivne psihološke i društvene koristi izabrane samoće, naglašavajući teme samospoznaje, mentalnog zdravlja i oslobađanja od tradicionalnih društvenih očekivanja. Često prikazuju samoću kao osnažujuću, posebno za žene i mlađe generacije koje odbacuju konvencionalne norme veza.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen pogled, priznajući i rizike usamljenosti i koristi samoće. Fokusiraju se na važnost razlikovanja štetne usamljenosti i korisne samoće, promičući zdravu ravnotežu između društvenih kontakata i vremena provedenog sami. Također ističu nedavne kulturne promjene i znanstvena istraživanja na ovu temu.
Desno: Desno orijentirani izvori mogu naglašavati osobnu odgovornost i tradicionalne vrijednosti, ali prepoznaju rastuće prihvaćanje samoće kao životnog izbora. Mogu se usredotočiti na važnost individualne slobode i samostalnosti, uz povremene opaske o opasnostima društvene izolacije. Narativ može uključivati poštivanje tradicionalnih obiteljskih struktura, ali i priznavanje promjena u društvenim odnosima.
