Izraelske snage izvele su niz napada na iranske nuklearne i energetske objekte, uključujući postrojenja u Teheranu, Isfahanu i drugim lokacijama. Napadi su izazvali velike eksplozije, požare i oštećenja, a prema izvještajima, ubijeno je nekoliko iranskih naučnika i vojnih zapovjednika. Iran je odgovorio balističkim raketama na ciljeve u Izraelu, uključujući Tel Aviv i Jerusalim, što je dovelo do eskalacije sukoba između dvije zemlje. Izraelska vlada produžila je vanredno stanje zbog sigurnosne situacije. Međunarodne agencije, poput IAEA, prate situaciju i navode da nije došlo do povećanja zračenja van nuklearnih lokacija. Politički lideri, uključujući njemačkog kancelara Merza, pozivaju na sprječavanje razvoja iranskog nuklearnog oružja i na diplomatska rješenja, dok sukob traje sa ozbiljnim posljedicama po regionalnu i globalnu sigurnost i ekonomiju.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju ljudske žrtve sukoba, rizik od eskalacije i potrebu za diplomatskim rješenjima. Često kritikuju vojne akcije i ističu važnost međunarodnog nadzora i mirnih pregovora kako bi se spriječilo dalje nasilje i destabilizacija regije.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na uravnoteženo izvještavanje o događajima, pružajući činjenične prikaze napada i odgovora obje strane. Ističu sigurnosne zabrinutosti Izraela u vezi s iranskim nuklearnim programom, iranske odmazde i međunarodne diplomatske napore za smanjenje tenzija, uz priznavanje složenosti sukoba.
Desno: Desno orijentisani izvori naglašavaju prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program i opravdavaju izraelske vojne akcije kao neophodne za nacionalnu i regionalnu sigurnost. Često podržavaju snažne odbrambene mjere i kritikuju iranske provokacije, prikazujući izraelske udare kao legitimnu samoobranu. Također ističu ekonomske i strateške posljedice, poput utjecaja na globalna tržišta nafte.
