Odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održava izvanredni sastanak u Beču kako bi raspravio posljedice izraelskih vojnih napada na iranske nuklearne objekte. Sastanak je zatražio Iran, a podržale su ga Rusija, Kina i Venezuela. Iran je pokušao progurati rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi, no zbog nedostatka potpore usvojen je blaži prijedlog s elementima osude. Napadi su se dogodili usred zaoštrenih vojnih sukoba između Irana i Izraela. U okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), vojna sila nije legitimno sredstvo rješavanja nuklearnih sporova. Iran traži međunarodnu osudu izraelskih napada, ali zbog trenutne geopolitičke situacije takav ishod djeluje malo vjerojatno. Ostaje neizvjesno hoće li sastanak dovesti do pomaka prema prekidu vatre.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju potrebu za diplomatskim rješenjima i kritiziraju izraelske vojne akcije kao agresivne i destabilizirajuće. Ističu iranski poziv na međunarodnu osudu i prikazuju napade kao kršenje međunarodnog prava i suvereniteta. Narativ često naglašava važnost mirnog rješavanja sukoba i opasnosti od eskalacije vojnih sukoba na Bliskom istoku.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sa sastanka IAEA i geopolitičkom kontekstu na uravnotežen način, navodeći stavove Irana, Izraela i drugih međunarodnih aktera. Fokusiraju se na proceduralne aspekte odgovora IAEA i izazove u postizanju konsenzusa o osudi napada. Narativ je neutralan, naglašavajući složenost situacije i malu vjerojatnost brzog rješenja.
Desno: Desno orijentirani mediji ističu sigurnosne razloge Izraela i prikazuju napade kao obrambene mjere protiv iranskih nuklearnih prijetnji. Mogu umanjivati ili opravdavati vojne akcije kao nužne za sprječavanje širenja nuklearnog oružja i zaštitu regionalne stabilnosti. Narativ često dovodi u pitanje iranske namjere i prikazuje sastanak IAEA kao pod utjecajem zemalja koje su sklone Iranu.
