Blejz Metreveli postala je prva žena u povijesti koja vodi britansku obavještajnu službu MI6. Sa akademskim obrazovanjem iz antropologije i iskustvom rada na Bliskom istoku i u Europi, Metreveli preuzima funkciju 18. šefa MI6, naslijedivši ser Rišarda Mura. Premijer Kir Starmer nazvao je njezino imenovanje povijesnim, ističući važnost njezina rada u očuvanju sigurnosti Velike Britanije i suočavanju s globalnim prijetnjama, uključujući ruske i kineske aktivnosti. Metreveli je trenutno zadužena za sektor tehnologije i inovacija u MI6, fokusirajući se na zaštitu tajnih agenata i razvoj novih metoda za suzbijanje protivnika. Ovaj događaj široko se izvještava kao važan korak u povijesti britanske obavještajne službe i simbol promjena u tradicionalno muškom sektoru.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju povijesni značaj imenovanja Blejz Metreveli kao prve žene na čelu MI6, ističući napredak u rodnoj ravnopravnosti i raznolikosti u tradicionalno muškim obavještajnim službama. Fokusiraju se na njezino obrazovanje iz antropologije i inovacije, prikazujući njezino vodstvo kao pozitivan korak prema modernizaciji obavještajnog rada i suočavanju s globalnim sigurnosnim izazovima na promišljen način.
Centar: Centristički izvori izvještavaju činjenicama, naglašavajući važnost Metrevelijinog iskustva i kvalifikacija. Ističu kontinuitet u misiji MI6 da štiti sigurnost Velike Britanije u uvjetima globalnih prijetnji, navodeći podršku premijera i strateški značaj njezine uloge u tehnologiji i inovacijama. Ton je uravnotežen, prepoznajući i povijesni značaj i praktične implikacije za britansku obavještajnu službu.
Desno: Desno orijentirani mediji fokusiraju se na sigurnosne izazove s kojima se Velika Britanija suočava, poput prijetnji iz Rusije i Kine, i predstavljaju imenovanje Metreveli kao snažan i sposoban izbor za vodstvo u zaštiti nacionalnih interesa. Naglašavaju važnost održavanja jake obavještajne službe i potrebu za inovacijama u suzbijanju špijunaže i tehnoloških prijetnji, dok povijesni rodni značaj smatraju sekundarnim u odnosu na sigurnosne prioritete.