Prema godišnjem izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), svijet je na rubu nove nuklearne utrke. Devet država sa nuklearnim oružjem, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju, Pakistan, Sjevernu Koreju, Izrael, Francusku i Veliku Britaniju, modernizuje i širi svoje nuklearne arsenale. Iako se ukupan broj nuklearnih bojevih glava smanjuje, nove zalihe i modernizacija povećavaju njihovu snagu, domet i preciznost. Rusija je proširila svoju nuklearnu doktrinu, smanjujući prag za upotrebu oružja, dok Kina i Indija razvijaju nove sposobnosti lansiranja. Situacija je dodatno komplikovana intenziviranjem konvencionalnih sukoba širom svijeta, uključujući rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku. Povećana vojna potrošnja i nedostatak međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja dodatno pogoršavaju globalnu sigurnosnu situaciju. Neki evropski regioni razmatraju mogućnost uspostavljanja vlastitog nuklearnog odvraćanja, dok se međunarodni napori za zabranu nuklearnog oružja nastavljaju, ali sa ograničenim uspjehom. SIPRI upozorava da nuklearni rat nema smisla i da je neophodno smanjenje tenzija i jačanje kontrole naoružanja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori ističu opasnosti nove nuklearne utrke, naglašavajući rizike eskalacije globalne nestabilnosti i hitnu potrebu za razoružanjem i međunarodnom saradnjom. Često kritikuju povećanje vojnih troškova i urušavanje sporazuma o kontroli naoružanja, zalažući se za jače ugovore i diplomatska rješenja za sprječavanje nuklearnog sukoba.
Centar: Centrističke perspektive pružaju uravnotežen pogled, priznajući modernizaciju i proširenje nuklearnih arsenala od strane više zemalja, istovremeno naglašavajući složenost globalne sigurnosne situacije. Fokus je na ulozi geopolitičkih tenzija, konvencionalnih sukoba i izazova u održavanju efikasne kontrole naoružanja. Naglašava se potreba za pragmatičnom diplomacijom i multilateralnim naporima za upravljanje rizicima.
Desno: Desno orijentisani narativi naglašavaju neophodnost nuklearne modernizacije radi nacionalne sigurnosti i odvraćanja, često predstavljajući proširenje kao odgovor na prijetnje od država rivala poput Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. Mogu podržavati povećanje odbrambenih troškova i održavanje kredibilnog nuklearnog odvraćanja, ponekad izražavajući skepticizam prema naporima za razoružanje i ističući suverenitet i stratešku autonomiju.
