Prema godišnjem izvješću Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), svijet je na rubu nove nuklearne utrke. Devet država s nuklearnim oružjem, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju, Pakistan, Sjevernu Koreju, Izrael, Francusku i Veliku Britaniju, modernizira i širi svoje nuklearne arsenale. Iako se ukupni broj nuklearnih bojevih glava smanjuje, nove zalihe i modernizacija povećavaju njihovu snagu, domet i preciznost. Rusija je proširila svoju nuklearnu doktrinu, smanjujući prag za upotrebu oružja, dok Kina i Indija razvijaju nove sposobnosti lansiranja. Situacija je dodatno komplicirana intenziviranjem konvencionalnih sukoba diljem svijeta, uključujući rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku. Povećana vojna potrošnja i nedostatak međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja dodatno pogoršavaju globalnu sigurnosnu situaciju. Neki europski regioni razmatraju mogućnost uspostave vlastitog nuklearnog odvraćanja, dok se međunarodni napori za zabranu nuklearnog oružja nastavljaju, ali s ograničenim uspjehom. SIPRI upozorava da nuklearni rat nema smisla i da je nužno smanjenje napetosti i jačanje kontrole naoružanja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju opasnosti nove nuklearne utrke, ističući rizike eskalacije globalne nestabilnosti i hitnu potrebu za razoružanjem i međunarodnom suradnjom. Često kritiziraju povećanje vojnih troškova i urušavanje sporazuma o kontroli naoružanja, zalažući se za jače ugovore i diplomatska rješenja za sprječavanje nuklearnog sukoba.
Centar: Centrističke perspektive pružaju uravnotežen pogled, priznajući modernizaciju i proširenje nuklearnih arsenala od strane više zemalja, istovremeno naglašavajući složenost globalne sigurnosne situacije. Fokus je na ulozi geopolitičkih tenzija, konvencionalnih sukoba i izazova u održavanju učinkovite kontrole naoružanja. Naglašava se potreba za pragmatičnom diplomacijom i multilateralnim naporima za upravljanje rizicima.
Desno: Desno orijentirani narativi naglašavaju nužnost nuklearne modernizacije radi nacionalne sigurnosti i odvraćanja, često predstavljajući proširenje kao odgovor na prijetnje od država rivala poput Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. Mogu podržavati povećanje obrambenih troškova i održavanje vjerodostojnog nuklearnog odvraćanja, ponekad izražavajući skepticizam prema naporima za razoružanje i ističući suverenitet i stratešku autonomiju.
