Sveta Gora, poznata po svojoj duhovnoj tišini i isihastičkom duhu, uvela je nova stroža pravila pristupa kako bi sačuvala svoj jedinstveni karakter. Odluka Svete općine Atosa donesena je kao odgovor na povećan broj turista koji narušavaju mir i tišinu mjesta, često koristeći ga kao turističku atrakciju umjesto mjesta molitve. Stranim državljanima bit će ograničen broj dozvola za ulazak, dok će građani Grčke i Kipra moći slobodno dolaziti. Tri slovenska manastira, uključujući Hilandar, ostaju izuzetak, omogućavajući pravoslavnim vjernicima iz Srbije, Bugarske, Rusije i Ukrajine pristup uz prethodno odobrenje. Ove mjere predstavljaju dubok poziv da se Sveta Gora poštuje kao sveto mjesto, a ne kao turistička destinacija.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori ističu očuvanje duhovnog i kulturnog naslijeđa na Svetoj Gori, naglašavajući negativan utjecaj komercijalizacije i masovnog turizma na svete tradicije. Fokusiraju se na potrebu zaštite vjerskih praksi i okoliša od eksploatacije te naglašavaju važnost poštivanja svetosti mjesta.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o novim pravilima kao o uravnoteženom odgovoru na izazove koje donosi povećani turizam, priznajući i ekonomske koristi od posjetilaca i potrebu održavanja duhovne atmosfere Svete Gore. Predstavljaju mjere kao pragmatične korake za održivi turizam uz poštivanje vjerskih tradicija.
Desno: Desno orijentirani izvori fokusiraju se na zaštitu pravoslavnih vrijednosti i tradicija, predstavljajući nova pravila kao neophodna za očuvanje vjerske čistoće i identiteta Svete Gore. Često naglašavaju poseban status slavenskih pravoslavnih vjernika i važnost stroge kontrole pristupa radi očuvanja svetosti mjesta.
