Tržište stambenih kredita u Hrvatskoj zabilježilo je značajan rast u prvom kvartalu godine, potaknut državnim poticajima i očekivanjem strožih uvjeta kreditiranja. Banke su odobrile više od 5.000 novih stambenih kredita, što je gotovo trećina više nego u istom razdoblju prošle godine, s ukupno odobrenih oko 650 milijuna eura. Prosječni iznos kredita porastao je za gotovo 17%. Kupci su iskoristili povoljne kamatne stope i nadolazeće promjene u pravilima koje će stupiti na snagu 1. srpnja. Vlada je uvela mjere za poticanje kupovine, uključujući povrat PDV-a i oslobođenje od poreza na promet za mlade kupce. Također, mnogi postojeći vlasnici su refinancirali svoje kredite zbog pada kamatnih stopa. Očekuje se da će tržište ostati aktivno, iako bi nove regulative mogle usporiti rast u drugoj polovici godine.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju ulogu državne potpore i vladinih poticaja u olakšavanju pristupa stambenom zbrinjavanju, ističući pozitivan utjecaj socijalnih politika usmjerenih na povećanje vlasništva među mlađim i nižim prihodovnim skupinama. Također se fokusiraju na prednosti refinanciranja i zaštite zajmoprimaca, prikazujući rast tržišta kao znak poboljšanog socijalnog blagostanja.
Centar: Centristički izvještaji pružaju uravnotežen pogled, fokusirajući se na statistički rast stambenih kredita, ekonomske čimbenike poput kamatnih stopa i pravila kreditiranja, te ulogu vlade u poticanju tržišta. Ističu i prilike za kupce i potencijalne rizike strožih regulativa, pružajući sveobuhvatan pregled bez jake ideološke pristranosti.
Desno: Desno orijentirani narativi naglašavaju važnost tržišne dinamike, dostupnosti kredita i uloge banaka u pokretanju rasta stambenih kredita. Mogu istaknuti prednosti deregulacije i financijske fleksibilnosti, promatrajući vladine poticaje kao privremene poticaje, a ne dugoročna rješenja. Fokus je često na gospodarskom rastu, investicijskim prilikama i učinkovitosti financijskog sektora.
