Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, potvrdio je svoj afirmativan stav prema članstvu u NATO-u i proeuropskom kursu, nastavljajući liniju svog prethodnika Mila Đukanovića. Unatoč očekivanjima za promjene, Milatović je jasno izjavio da su teme poput priznanja Kosova, članstva u NATO-u i sankcija Rusiji završene stvari. Ova pozicija izazvala je nezadovoljstvo dijela građana, posebno u srpskim sredinama, gdje je većina protiv članstva u NATO-u. Opozicija ga kritizira kao nastavnika prethodne vlasti i kao nekoga tko ignorira volju naroda i potrebu za nacionalnim dijalogom. Milatovićeva retorika o europeizaciji smatra se pokrićem za odsutnost suštinskih promjena u vanjskoj politici i demokratskim procesima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori ističu nezadovoljstvo građana, posebno u srpskim sredinama, zbog nastavka proNATO i proeuropske politike Milatovića. Naglašavaju nedostatak demokratske rasprave i ignoriranje volje većine, prikazujući Milatovića kao dio političke elite koja potiskuje nacionalni dijalog i preispitivanje kontroverznih odluka.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o potvrdi Milatovića o članstvu Crne Gore u NATO i europskoj integraciji kao nastavku utvrđene vanjske politike. Bilježe političku polarizaciju i izazove u balansiranju različitih društvenih stavova, predstavljajući Milatovićev stav kao pragmatičan i u skladu sa strateškim ciljevima Crne Gore, uz priznanje javnog nezadovoljstva.
Desno: Desno orijentirani narativi fokusiraju se na kritiku oporbe koja optužuje Milatovića za obmanjivanje naroda i nastavak politike prethodne vlasti bez promjena. Naglašavaju otpor članstvu u NATO u srpskim sredinama i prikazuju Milatovićevu politiku kao izdaju nacionalnih interesa i identiteta, pozivajući na preispitivanje vanjske politike Crne Gore.
