Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izjavila je da je Rusija direktna prijetnja Evropskoj uniji i da je Ukrajina prva linija odbrane Evrope. Naglasila je važnost nastavka pomoći Ukrajini, pozivajući na dodatne sankcije koje bi oslabile sposobnost Rusije da vodi rat. Kallas je upozorila da ako EU ne nastavi podržavati Ukrajinu, svi bi trebali početi učiti ruski jezik, citirajući generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea. Također je istakla da Rusija jača svoje oružane snage i širi nuklearni arsenal, trošeći velike resurse na vojsku. Ruski napadi na Ukrajinu, uključujući masovne napade dronovima i raketama na Kijev, predstavljaju terorizam i zahtijevaju odlučnu reakciju međunarodne zajednice.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji naglašavaju humanitarni utjecaj rata u Ukrajini i potrebu za snažnom podrškom EU u odbrani demokratije i suvereniteta od ruske agresije. Ističu važnost sankcija i međunarodne solidarnosti sa Ukrajinom, prikazujući Rusiju kao agresora koji prijeti evropskoj sigurnosti.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na geopolitičke i sigurnosne implikacije sukoba, naglašavajući strateški značaj Ukrajine kao tampon zone i potrebu za uravnoteženim pristupom u podršci Ukrajini dok se upravlja odnosima sa Rusijom. Izvještavaju o diplomatskim i ekonomskim mjerama EU, uključujući sankcije i vojnu pomoć, kao ključnim za očuvanje regionalne stabilnosti.
Desno: Desno orijentisani mediji često ističu prijetnju koju Rusija predstavlja za evropsku sigurnost i suverenitet, podržavajući snažne odbrambene mjere i vojnu pomoć Ukrajini. Mogu naglašavati rizike ruske ekspanzije i potrebu za jedinstvom NATO-a i EU. Neki desničarski narativi fokusiraju se na važnost nacionalne sigurnosti i kritikuju bilo kakvu percepciju slabosti u odgovoru na rusku agresiju.