Kina i NATO: Vojna histerija ili stvarna prijetnja?
Kina bijesna zbog NATO optužbi
Kina je eksplodirala bijesom nakon što je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio na kinesko masovno vojno jačanje i podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun optužio je Ruttea da širi dezinformacije i potiče globalne napetosti, nazivajući kineski vojni razvoj „normalnim“. Kina tvrdi da NATO koristi ove tvrdnje kao izgovor za drastično povećanje vojne potrošnje i širenje utjecaja u Indo-Pacifičkoj regiji.
NATO se fokusira na Kinu i Rusiju
NATO, predvođen SAD-om, sve više vidi Kinu kao sustavnu prijetnju zbog njenog globalnog utjecaja, kibernetičkih aktivnosti, špijunaže i strateške suradnje s Rusijom. Rutte je istaknuo važnost suradnje sa zemljama Azijsko-pacifičkog područja poput Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, posebno u svjetlu kineskog vojnog jačanja. Velika Britanija i Australija su sklopile sigurnosno partnerstvo AUKUS, koje uključuje isporuku nuklearnih podmornica i pojačane patrole u regiji.
Pomoć Rusiji i sankcije
Kina pomaže Rusiji kupnjom velikih količina nafte, čime joj pomaže zaobići zapadne sankcije, iako Peking odbacuje tvrdnje da šalje oružje. NATO optužuje Kinu i Sjevernu Koreju da jačaju ruske snage u ratu protiv Ukrajine, što Kina kategorički negira.
Povećanje vojne potrošnje u NATO-u
Na summitu NATO-a u Hagu, članice su se dogovorile o cilju povećanja vojne potrošnje na 5% BDP-a, što je izazvalo protivljenje Španjolske, koja je trenutno najniža po potrošnji u savezu sa samo 1,24% BDP-a. Španjolska je uspjela ublažiti formulaciju obveze, tvrdeći da bi 5% bilo nerazumno i kontraproduktivno za njih.
Ukrajina kao poligon za testiranje oružja
Ukrajina je postala bojište za testiranje novih vrsta oružja, uključujući kopnene robote koje koriste i ruske i zapadne snage. Europske vojske prate ove promjene i prilagođavaju svoje tehnologije na temelju iskustava iz Ukrajine.
Što sve ovo znači?
NATO i Kina međusobno se optužuju za širenje napetosti i vojne histerije. Dok NATO traži opravdanje za povećanje vojne potrošnje i širenje utjecaja, Kina tvrdi da je samo žrtva dezinformacija i da se zalaže za mirno rješenje sukoba. U međuvremenu, Ukrajina ostaje epicentar sukoba i testiranja novih vojnih tehnologija, dok se svijet pita gdje je granica između stvarne prijetnje i političke igre moći.
Je li ovo početak novog hladnog rata ili samo još jedna runda u beskrajnoj igri moći? Podijelite svoje mišljenje, možda baš vi imate odgovor na ovo ludilo!
