Klimatska kriza i divljač: Zašto životinje umiru od žeđi dok mi gledamo?

Toplinski valovi postaju sve učestaliji i opasniji, a divljač u Hrvatskoj i regiji sve češće umire od žeđi! Profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Krapinec, upozorava da je problem nedostatka pojilišta za životinje postao alarmantan. Nekada su lovci i stočari imali problem samo u krškim područjima, ali sada se isti problem širi i na kontinentalne dijelove Hrvatske. Divljač se sve više povlači u šume i uz rijeke, jer tlo ne može zadržati vodu, a potoci su presušili. Ženke u laktaciji posebno pate jer im treba mnogo više vode, a kada ne mogu pronaći vodu, životinje migriraju ili se približavaju gradovima u potrazi za hranom i vodom. Profesor Krapinec ističe da je ljudska intervencija neophodna jer klimatske promjene donose sve više toplinskih valova, a regulacija vodotokova dodatno smanjuje prirodne izvore vode. Divljač jede usjeve poput kukuruza i šećerne repe da bi utažila žeđ, što dovodi do šteta na poljima. Ova situacija je samo vrh ledenog brijega ekoloških problema koje će klimatske promjene donijeti, a sukobi oko vode mogli bi prerasti u ozbiljne konflikte među ljudima. U susjednoj Crnoj Gori, ekološki incidenti poput zagađenja rijeke Ćehotine dodatno ugrožavaju prirodu i život ljudi, dok su u Srbiji temperature dosegle i do 39 stupnjeva Celzija, s crvenim meteoalarmom zbog ekstremnih vrućina i suše. Sve to zajedno pokazuje koliko je voda postala dragocjena i ugrožena, a životinje i ljudi bore se za svaki gutljaj. Ako mislite da je ovo samo problem divljih životinja, razmislite ponovno – ovo je upozorenje za sve nas. Kako vi mislite da bismo trebali reagirati? Hoćemo li dopustiti da nam priroda umre od žeđi dok gledamo? Podijelite svoje mišljenje, možda baš vaša ideja može napraviti razliku!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)