Globalna nestabilnost udara na Crnu Goru: Inflacija se vraća, turizam na klimavim nogama!
Jeste li spremni za još jedan ekonomski udarac? Crnogorska ekonomija, već krhka kao staklo, ponovno je na udaru globalnih turbulencija. Ratovi na Bliskom istoku, skokovi cijena energenata i poremećaji u lancima opskrbe prijete da nas bace u vrtlog inflacije i ekonomskog pada.
Energetska kriza i Bliski istok – recept za katastrofu
Ratni sukobi u regiji koja drži ključ svjetske naftne industrije, Bliskom istoku, bacaju sjenu na cijeli svijet, a Crna Gora nije izuzetak. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte, postao je točka napetosti. Svaki poremećaj u ovom području odmah se odražava na cijene energenata, a to znači skuplju struju, gorivo i osnovne proizvode za nas.
Ratovi i sukobi nisu samo daleki problemi – oni su izravno povezani s našim novčanikom. Rast cijena energenata može izazvati lančanu reakciju: poskupljenje proizvodnje, pad potrošnje i usporavanje ekonomskog rasta. A to je samo početak.
Turizam na klimavim nogama
Turizam, kralježnica crnogorske ekonomije, već je osjetio prve udarce. Otkazivanja rezervacija izraelskih turista nakon sukoba na Bliskom istoku samo su vrh ledenog brijega. Iako izraelsko tržište nije presudno, jasno je da geopolitičke krize mogu brzo ugroziti turistički promet.
Da stvar bude gora, gužve na granicama i nesklad između cijena i kvalitete dodatno narušavaju imidž Crne Gore kao turističke destinacije. Turisti koji se zaglave u prometnim kolapsima ili se razočaraju uslugom neće se vratiti, a još gore, širiti će loše priče.
Inflacija se vraća – i to s stilom!
Inflacija u Crnoj Gori već je dosegnula 3,9%, a EBRD je snizio prognozu rasta BDP-a na samo 2,6%. Rast cijena osnovnih namirnica i energenata prijeti da dodatno pogura inflaciju, a kratkoročne mjere poput kampanje „Stop inflaciji“ pokazuju se kao neefikasne i površne.
Ključni problem nije samo vanjska nestabilnost, već i nedostatak strateškog pristupa rješavanju unutarnjih ekonomskih problema. Umjesto da se prilagođavamo i diverzificiramo, vrtimo se u krug, hvatajući se za posljedice, a ne za uzroke.
Penzijski fond u crvenom – crvena lampica za budućnost
Deficit PIO fonda se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, što je izravna posljedica smanjenja doprinosa. Ako očekivanja o povećanju plaća i smanjenju sive ekonomije ne budu ispunjena, deficit će biti još veći, a kompenzacijske mjere ne postoje.
Što nas čeka?
Sve ovisi o uspješnosti turističke sezone i sposobnosti države da se izbori s infrastrukturnim izazovima. Ako se problemi s gužvama, cijenama i kvalitetom ne riješe, možemo očekivati još težu ekonomsku godinu.
Zaključak: Crna Gora na rubu ekonomskog ponora
Globalna nestabilnost nije samo daleki problem – ona je ovdje, u našim domovima, na našim računima. Inflacija se vraća, turizam je na klimavim nogama, a penzijski fond tone u crveno. Ako ne promijenimo kurs i ne počnemo planirati strateški, bit ćemo osuđeni na ponavljanje istih pogrešaka i gubitak ekonomskog suvereniteta.
A vi? Jeste li spremni gledati kako nam ekonomija klizi kroz prste ili imate neki svoj recept za spas? Bacite komentar, podijelite svoje mišljenje ili samo se nasmijte – jer ako ne možemo se smijati, što nam preostaje?
