Dragi čitatelji, pripremite se za pravu političku dramu s Balkana! Na nedavnom samitu u Skoplju, gdje su se okupili lideri Zapadnog Balkana i predstavnici Europske komisije, Srbija je još jednom pokazala da je spremna za dublju integraciju u EU. Ali, je li to stvarno tako jednostavno? Istar Starović, naš čovjek u Bruxellesu, nije štedio riječi – Srbija je spremna za otvaranje klastera 3, koji obuhvaća pravila konkurencije i inkluzivnog rasta. Kao da kaže: „Hej, Europa, mi smo spremni igrati po tvojim pravilima!“ Ali, čekajte, nije sve tako bajno. Potrebna je daljnja podrška država članica da se proces ubrza. Kao da Srbija trči maraton, a Europa drži startni pištolj i ne daje znak za početak.
Što je klaster 3? To je ključni dio pregovora koji se tiče pravila konkurencije i inkluzivnog rasta – srž ekonomskih reformi koje Srbija mora provesti da bi se približila EU. Istar je naglasio da je ulazak Srbije u jedinstveno tržište EU strateški ekonomski prioritet, ne samo formalnost. To znači bolji život za građane i jaču ekonomiju. Ali, hoće li Europa zaista podržati Srbiju ili će je ostaviti da čeka na hladnom vjetru birokracije?
Srbija je već napravila značajne korake – pristupila je jedinstvenom području plaćanja eurima (SEPA), razgovara o širenju zelenih prometnih koridora prema državama članicama EU, i o pristupanju AKA sporazumima. Sve to zvuči kao da Srbija polako, ali sigurno, postaje dio europskog sustava. Međutim, proces nije lak. Europska komisija je još 2022. godine ocijenila da je Srbija spremna za otvaranje klastera 3, ali do sada se to nije dogodilo. Zašto? Zato što je potrebna podrška država članica, koje često imaju svoje interese i uvjete.
Na samitu su govorili i drugi važni igrači: predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, europska povjerenica za proširenje Marija Gabriel, predsjednik vlade Albanije Edi Rama, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predstavnik privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti i potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović. Svi oni znaju da je proces europskih integracija ključan za stabilnost i prosperitet regije, ali i da je put trnovit.
I ne zaboravimo – samit je održan u statusno neutralnom formatu, što znači da se ne prejudicira status Kosova, što je i dalje jedna od najvećih političkih tema u regiji. Dakle, dok Srbija korača prema EU, političke tenzije i dalje tinjaju.
Zaključak? Srbija je na prekretnici. S jedne strane, ima priliku približiti se EU i poboljšati život svojih građana. S druge, suočava se s birokratskim preprekama i političkim igrama koje mogu usporiti ili čak zaustaviti proces. Hoće li Srbija uspjeti ubrzati svoj put prema Europi ili će ostati zaglavljena u beskrajnoj igri čekanja? Samo vrijeme će pokazati.
A vi, što mislite? Je li Srbija stvarno spremna za EU ili je sve ovo samo još jedna politička predstava? Bacite komentar, zapalite raspravu ili samo nasmijte prijatelje ovom balkanskom sapunicom!
