Tokom ljeta na Jadranu je zabilježena pojava morske sluzi koja je izazvala nelagodu među kupačima. Naučnici Instituta Ruđer Bošković i partnerskih institucija objasnili su da je pojava posljedica kombinacije neuobičajeno toplih zimskih i proljetnih mjeseci, visokog saliniteta, smanjene dinamike mora i velikih količina hranjivih tvari, što je stvorilo idealne uslove za cvjetanje mikroorganizama koji proizvode sluz. Ova pojava se uklapa u scenarije klimatskih promjena i može postati učestalija u budućnosti. Istraživanje je finansirala Hrvatska zaklada za nauku i Interreg Italija-Hrvatska program.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju ekološke i klimatske aspekte pojave morske sluzi, ističući ulogu globalnog zagrijavanja i ljudskog utjecaja na morske ekosisteme. Fokusiraju se na naučna istraživanja i potrebu za zaštitom okoliša i klimatskim akcijama kako bi se spriječile češće pojave.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o fenomenu činjenično, fokusirajući se na naučna objašnjenja istraživača. Predstavljaju nalaze o uzrocima morske sluzi i spominju moguću vezu s klimatskim promjenama bez jakog političkog okvira, s ciljem informiranja javnosti o prirodnom događaju i njegovim implikacijama.
Desno: Desno orijentisani izvori mogu umanjivati narativ o klimatskim promjenama ili se više fokusirati na neposredni lokalni utjecaj, poput nelagode turista i kupača. Mogu naglašavati ekonomske brige vezane za turizam i dovoditi u pitanje u kojoj mjeri je klimatska promjena odgovorna, ponekad ističući prirodnu varijabilnost.