Austrougarski front u Crnoj Gori: Huter protiv srbijanskog predsjednika crnogorskog parlamenta
Dobrodošli u političku sapunicu koja bi se mogla zvati „Ko je veći Crnogorac?“ ili „Bitka za 13. juli“. Oskar Huter, zastupnik Demokratske partije socijalista (DPS), svojim posljednjim istupom izazvao je pravu buru u Crnoj Gori. Optužio je predsjednika Skupštine Crne Gore, Andriju Mandića, za šovinizam i sramoćenje 13. jula, jednog od najvažnijih datuma u crnogorskoj historiji.
Ali, čekajte malo! Huter, koji je potomak emigranta iz Austro-Ugarske, sada drži moralne lekcije čovjeku čiji su preci rođeni u Crnoj Gori i koji je potomak ustanika i vojnika kraljevske vojske. Da li je to licemjerje ili samo politička paranoja?
Huterova retorika ne samo da dijeli društvo, već i širi ksenofobiju i netrpeljivost. On tvrdi da je crnogorska policija pomogla srbijanskom državljaninu Mandiću u institucionalizaciji šovinizma, dok istovremeno napada institucije koje ne kontroliše DPS.
Ovaj sukob nije samo politički gaf, već odraz duboke krize u crnogorskoj politici gdje se država poistovjećuje sa partijom, a različitost identiteta i mišljenja smatraju neprijateljstvom.
Ako Crna Gora želi biti država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve šovinističke i isključive politike.
A vi, šta mislite? Da li je Huter samo glas razuma ili opasni politički provokator? Ostavite komentar i uključite se u raspravu – jer ovdje se ne radi samo o politici, već o budućnosti Crne Gore!
Politički kontekst i historijski teret
- juli simbolizuje slobodu i otpor, ali Huterova izjava pokušava taj datum pretvoriti u ekskluzivni mit DPS-a. Njegova optužba da je Mandić četnički vojvoda i srbijanski državljanin zvuči kao da je izašla iz nekog prošlog vijeka, a ne iz parlamenta jedne moderne države.
Huter, koji baštini naslijeđe 12. jula i promoviše crnogorski jezik i latinicu kao oznaku novog identiteta, nije u poziciji držati moralne lekcije o crnogorstvu. Njegova retorika je opasna jer dijeli društvo na „prave“ i „neprave“ Crnogorce, što vodi ka daljoj polarizaciji.
Šta se krije iza sukoba?
Ovaj sukob nije samo lični ili partijski, već odražava dublje ideološke podjele u Crnoj Gori. DPS, koji je dugo bio na vlasti, sada se suočava sa gubitkom kontrole i pokušava monopolizirati državu i njene institucije.
Napadi na Mandića i druge koji ne pripadaju DPS-ovoj viziji nacije pokazuju da DPS ne prihvata Crnu Goru u kojoj vlast dijele različite etničke i političke grupe.
Zaključak: Crna Gora na raskršću
Crna Gora se nalazi na raskršću između inkluzivnosti i isključivosti, između demokratije i šovinizma. Huterov istup je upozorenje da politička kultura još nije sazrela za pravu demokratiju i poštivanje različitosti.
Ako Crna Gora želi opstati kao država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve podjele i prihvatiti različite identitete i historijske interpretacije.
A vi? Da li je ovo samo još jedna politička predstava ili stvarni problem koji može ugroziti budućnost Crne Gore? Bacite koju riječ u komentarima, da vidimo ko je za mir, a ko za haos!
Slug: austrougarski-front-u-crnoj-gori-huter-protiv-srbijanskog-predsjednika-crnogorske-skupstine
