Beograd se topi na suncu kao nikada prije! Dok temperature u gradu skaču do 40 stepeni, asfalt u nekim dijelovima grada dostiže paklenih 50 stepeni Celzijusa. Da, dobro ste pročitali – 50! Dobrodošli u svijet toplotnih ostrva, gdje beton i asfalt prave pakao od urbanih sredina.
Šta su to toplotna ostrva? To su dijelovi grada gdje je temperatura znatno viša nego u okolnim ruralnim područjima. Razlog? Beton, asfalt, zgrade i ljudska aktivnost koje skupljaju i zadržavaju toplotu. U Beogradu, naročito u centru i na Novom Beogradu, broj tropskih noći – onih kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni – može dostići i do 50 godišnje! To znači da grad bukvalno ne hladi noću, a to je katastrofa za zdravlje, posebno za starije i hronične bolesnike.
Mapa toplotnih ostrva pokazuje da su najgore pogođene zone između Bulevara Nikole Tesle i Bulevara Milutina Milankovića, kao i nekadašnje industrijske zone koje su sada preplavljene betonom. Čak i Savski amfiteatar, nekada zelena oaza, sada je betoniran i pretvara se u vreli beton džunglu.
Zelene površine i parkovi su jedini spas! U njima je temperatura niža i do 6 stepeni, a hladovina drveća i evapotranspiracija hlade zrak. Ali, sa urbanim razvojem koji guta zelene površine, pitanje je koliko će ih ostati.
Ovaj problem nije samo estetski – toplotna ostrva povećavaju zagađenje zraka, usporavaju vjetrove i prave zdravstvene probleme. Beograd je trenutno evropski šampion u ovom paklu na asfaltu.
Ako mislite da je ovo samo još jedna vruća ljetna priča, razmislite ponovo. Ove temperature su opasne i mogu biti smrtonosne. Zato, sljedeći put kad izađete van i osjetite kako vas asfalt peče, sjetite se – grad gori, a mi smo u sred pakla.
I sad, da li je vrijeme da se svi zajedno zapitamo gdje bježimo kad nam grad postane pećnica? Ili da li je možda vrijeme da počnemo cijeniti svaki list drveta u gradu? Podijelite svoje misli, ili samo bacite neki sarkastični komentar – jer, hej, ako ne možemo pobijediti vrućinu, možemo bar da se smijemo dok se topimo!
