Bivši kriminalci danas kupuju hljeb komšijama: Teške životne okolnosti koje vode u zatvor i moralni kodeks nekadašnjih “kraljeva ulice”
Da li je siromaštvo i teška sudbina opravdanje za kriminal? Ili je to samo put koji vodi u zatvor i gubitak moralnog kompasa? Kurir televizija istražila je priče ljudi koji su nekada bili na margini zakona, a danas žive drugačije, kupuju hljeb komšijama i bore se sa svojim demonima.
Glad, okidač za kriminal? Hasan Dudić, pjevač i tekstopisac, prisjeća se vremena kada je kao dijete kraduckao jabuke i lubenice, a danas se prisjeća kako je glad bila svakodnevica deset godina nakon Drugog svjetskog rata. “Sjećam se hljeba sa mašću i alevom paprikom, niko nas nije dirao”, kaže Dudić.
Đorđe Vasiljević, bivši zatvorenik i autor knjige “Dosije Atila”, otkriva da je njegov put ka kriminalu počeo kada je imao samo 13 godina. “Ušao sam u red za pakete pomoći, vidio kriminalce i odlučio krenuti tim putem. Držao sam pištolj prvi put, tresao sam se dva sata kasnije”, prisjeća se.
Moralni kodeks uličnih “kraljeva” Atila, kako ga zovu, ističe da su nekadašnje generacije kriminalaca imale svoj moralni kodeks. “Ustajali smo ujutro da pomognemo komšijama. Ako je baka Milka sa drugog sprata rekla da joj treba hljeb, ja sam išao i kupovao joj hljeb. Danas djeca imaju previše popuštanja, a kod nas su postojale samo dvije faze: dobar ili ne dobar”, kaže Atila.
Nataša Andonovski, specijalni pedagog, objašnjava da glad i siromaštvo mogu biti okidači, ali nisu opravdanje za kriminal. “Nisu svi gladni postali kriminalci, postoje i genetske predispozicije i okolina koja utiče. Danas su kriminalne grupe organizovanije, a čak i maloletna djeca su sve češće uključena”, upozorava.
Organizovani kriminal i regrutacija siromašnih Dejan Radenković, bivši funkcioner MUP-a, ističe da siromaštvo nije jedini razlog za kriminal. “Ljudi iz dobrostojećih porodica također biraju kriminalni put, ali siromašniji prolaze duži put do pozicioniranja u kriminalnom miljeu. Organizovane grupe regrutuju siromašne da izvršavaju krivična djela”, kaže Radenković.
Moralna dilema: Ko je veći štetočina – kriminalac ili zakoniti izvršitelj? Voditeljka Jovana Grgurević postavlja pitanje: “Da li je bolji čovjek onaj koji se bavi nezakonitim poslovima ili onaj koji u okviru zakona nanosi štetu običnom čovjeku?” Navodi primjer javnih izvršitelja koji često nanose više štete nego kriminalci.
Atila dodaje da najveću štetu planeti nanose političari, a ne kriminalci. “Mi smo nekada imali poštovanje prema starijima, pomagali smo komšijama, a danas djeca nemaju takav odgoj”, zaključuje.
Zaključak: Teške okolnosti ne opravdavaju kriminal, ali ga često pokreću Ova priča pokazuje da kriminal nije samo pitanje izbora, već i posljedica teških životnih okolnosti, siromaštva i društvenih problema. Međutim, moralni kodeks i ljudskost nekadašnjih kriminalaca pokazuju da nije sve crno-bijelo.
A šta vi mislite? Da li su ovi ljudi zaslužili drugu šansu ili je kriminal uvijek nepopravljiv? Podijelite svoje mišljenje, možda baš vaša priča može promijeniti nečiji život!
Izvor: Kurir televizija, razgovori sa Hasanom Dudićem, Đorđem Vasiljevićem, Dejanom Radenkovićem, Natašom Andonovski i Atilom.
