Rodno zasnovano nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori: Da li zakon štiti one koje nas informišu?
U Crnoj Gori novinarke su sve češće mete seksističkog i rodno zasnovanog nasilja, a zakonodavstvo ne pruža adekvatnu zaštitu. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) zahtijeva da se u zakon unesu odredbe koje će seksizam tretirati kao krivično djelo, a ne samo kao prekršaj.
Šta se dešava?
Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, prošle godine formirano je 14 predmeta napada na novinare, od kojih je 9 bilo protiv novinarki. U prvih šest mjeseci ove godine, od 9 formiranih predmeta, 6 se odnosi na napade na žene u novinarstvu. Policija također bilježi porast online prijetnji putem društvenih mreža. Iako su prijetnje i uvrede svakodnevne, tužilaštvo ih uglavnom tretira kao prekršaje, što znači blage kazne za počinioce.
Kada prijetnje postanu svakodnevica
Novinarke poput Ane Raičković, Itane Kaluđerović i Dragane Šćepanović javno su govorile o svojim iskustvima. Itana je dobila prijetnju na Facebooku: „Pazi, metak!“ – krivična prijava je podnesena, ali sud ju je odbacio i počinioca kaznio samo prekršajno. Šokantno je da je isti počinilac krivično procesuiran zbog napada na policiju, ali ne i zbog prijetnji novinarki. Itana je ispričala kako joj je počinilac u tužilaštvu rekao da nije mislio prijetiti, već upozoriti, što je izazvalo podsmijeh i dodatnu frustraciju.
Zašto je ovo problem?
Rodno zasnovano nasilje nije samo lični problem novinarki – to je društveni problem koji podriva slobodu medija i demokratiju. Seksistički komentari i prijetnje ne utiču samo na žrtve, već i na njihove porodice i profesionalni ugled. U patrijarhalnim i tradicionalnim sredinama, kao što su mnoge u Crnoj Gori, ovaj problem je još izraženiji.
Šta predlažu stručnjaci?
DPNCG i druge organizacije traže da se u zakon unesu jasne odredbe koje će definisati seksizam kao krivično djelo. Predlog je da se novinarstvo, kao profesija od javnog značaja, posebno zaštiti, a online nasilje ozbiljno shvati. Takođe, predlažu se oštrije kazne za počinioce, veća solidarnost među ženama u medijima i stalna edukacija o rodnoj ravnopravnosti i stereotipima.
Državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević ističe da je neophodno unaprijediti zakonski okvir jer trenutno tužioci nemaju osnov da tretiraju seksističke i mizogine komentare kao krivična djela, već samo kao prekršaje. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč predlaže da novinari dobiju status službenog lica i da se u zakonu prepozna dvostruka ugroženost novinarki – zbog posla i pola.
Politička neosjetljivost i društvena odgovornost
Milena Vuković iz GP URA ukazuje da političari često ne razumiju problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote žene, a ne njenog znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo. Kritikuju se i izjave pojedinih političara koji targetiraju medije i novinare, što dodatno podstiče govor mržnje.
Zaključak: Da li će zakon konačno stati na stranu novinarki?
Očigledno je da je trenutni zakon nedovoljan. Seksizam i rodno zasnovano nasilje nad novinarkama su ozbiljan problem koji ugrožava slobodu medija i bezbjednost žena u javnom životu. Potrebne su hitne izmjene zakona, oštrije kazne i društvena osuda ovakvog ponašanja.
Ako mislite da je ovo samo još jedna priča o „ženskim problemima“, razmislite ponovo. Kada novinarke ne mogu da rade bez straha, šta to znači za nas sve? A ako imate neki svoj „omiljeni“ seksistički komentar ili ste vidjeli kako se neko bahato ponaša prema novinarkama, slobodno podelite – možda zajedno možemo da promenimo stvari.
slug: borba-protiv-seksizma-i-nasilja-nad-novinarkama-u-crnoj-gori
