Jeste li spremni za revoluciju u plaćanjima? Centralna banka Crne Gore (CBCG) danas je bacila pravu bombu na finansijsko tržište! Ograničila je naknade za SEPA plaćanja, što znači da građani i privreda mogu uštedjeti čak 13,9 miliona eura godišnje, a očekuje se da će do ulaska Crne Gore u EU ta cifra narasti na nevjerovatnih 50 miliona eura! Da, dobro ste pročitali – MILIONA!
Šta se tačno dešava?
Od 6. oktobra, banke u Crnoj Gori ne smiju naplatiti naknadu veću od 0,02 eura za prvi dnevni SEPA kreditni transfer fizičkog lica. Elektronske transakcije do 20.000 eura mogu koštati najviše 1,99 eura, dok uplate u poslovnici do istog iznosa ne smiju prelaziti 3,99 eura. Primanje SEPA transfera do 20.000 eura može koštati maksimalno 1,99 eura, a za veće iznose naknada je ograničena na 25 eura.
Zašto je ovo važno?
Ove mjere ne samo da štede novac građanima i privredi, već i otvaraju vrata ka modernom, transparentnom i inkluzivnom platnom sistemu koji prati najbolje evropske prakse. CBCG ne čeka ulazak Crne Gore u EU da integriše evropske standarde – oni to rade odmah!
Još bolja vijest – produženo radno vrijeme platnog sistema
Od 18. avgusta, RTGS sistem za transakcije iznad 1.000 eura radiće čak 20 sati dnevno, dok DNS sistem za manje iznose radi 19 sati i 30 minuta, sa šest kliring ciklusa dnevno. Od sredine oktobra, sistemi će raditi i vikendom, a od jula naredne godine plaćanja će biti dostupna 24/7 zahvaljujući uvođenju TIPS clone platforme.
Nema više skupljih popodnevnih plaćanja
CBCG je ukinula naknadu koja je bila 30% viša za transakcije poslije 14 časova. Sada važi jedinstvena, niža tarifa od 8 do 20 časova, što znači fer i transparentne uslove za sve korisnike.
Šta kaže guvernerka CBCG?
Irena Radović poručuje da ove odluke oslobađaju kretanje novca i otvaraju prostor za razvoj ekonomije. Ovo je novi kapital koji ostaje u domaćoj ekonomiji, donoseći niže cijene, veću likvidnost i konkurentnost.
Ko je sve u SEPA zoni?
SEPA zona obuhvata 41 zemlju, uključujući sve članice EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn, Švajcarsku, Monako, San Marino, Andoru, Vatikan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Sjevernu Makedoniju. Srbija planira da se pridruži u maju naredne godine.
Zaključak
CBCG je pokazala da se može i hoće – da se finansijski sistem modernizuje i prilagodi potrebama građana i privrede. Ove reforme su pravi udarac na stare, skupe bankarske prakse i pravi poklon za sve nas koji svakodnevno koristimo bankarske usluge.
Sad je red na vama – da li ste spremni da iskoristite ove promjene ili ćete i dalje plaćati skupe naknade? Bacite komentar, podijelite svoje iskustvo ili samo recite šta mislite o ovim novim pravilima. Neka se čuje glas naroda!
